Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) prodao je srbijanskoj Elektromreži Srbije (EMS) gotovo 12,5 kilometara dalekovoda Nijemci–Šid za 125.015,50 eura, a Vlada tvrdi da je ukupna financijska korist tog posla iznosila najmanje milijun eura.

Takvu računicu Vlada je iznijela u odgovoru na zastupničko pitanje Damira Barbira, koji je od Vlade zatražio podatke o postupku prodaje dijela dalekovoda u vlasništvu HOPS-a.

Riječ je o transakciji sklopljenoj još 22. studenoga 2023., nakon što je snažno nevrijeme nekoliko mjeseci ranije teško oštetilo dalekovod na području Hrvatske i Srbije.

Prema Vladinu obrazloženju, prodajom je ujedno riješeno dugogodišnje pitanje vlasništva i održavanja dijela infrastrukture koji se nalazi na teritoriju Srbije.

Dalekovod izgrađen još 1976.

Dalekovod DV 110 kV Nijemci–Šid izgrađen je 1976. godine, u vrijeme bivše Jugoslavije, a nakon njezina raspada u cijelosti je ostao evidentiran u poslovnim knjigama HOPS-a iako se gotovo polovica trase nalazi u Srbiji.

Dionica na hrvatskom teritoriju duga je 12.663 metra, a na srbijanskom 12.496 metara.

U nevremenu u srpnju 2023. više od 35 posto hrvatskog dijela dalekovoda bilo je srušeno ili teško oštećeno, dok je na srbijanskoj strani oštećenje zahvatilo više od 40 posto trase.

Zbog toga prijenos električne energije tim pravcem više nije bio moguć.

Mirniji zahvati

Godinama odgađaju odlazak stomatologu zbog straha, može li sedacija to promijeniti?

Svijet traži drukčiju hranu

Proteini, proizvodi bez glutena i praktični obroci: Što danas zanima svjetske kupce

HOPS je tijekom 2023. i početkom 2024. sanirao hrvatski dio dalekovoda, uz obračunate troškove od 953.870 eura.

Na srbijanskom teritoriju hrvatski operator nije mogao samostalno obavljati radove jer ondje nema ovlasti za obavljanje prijenosne djelatnosti.

Dvije procjene i cijena od 125 tisuća eura

HOPS je 31. kolovoza 2023. Elektromreži Srbije predložio kupnju dijela dalekovoda koji se nalazi na teritoriju Srbije.

Knjigovodstvena vrijednost tog dijela infrastrukture u poslovnim knjigama HOPS-a zbog starosti i provedene amortizacije tada je iznosila nula eura.

Vrijednost je zato određena na temelju dviju neovisnih procjena.

Jedna je vrijednost srbijanske dionice procijenila na 129.258 eura, a druga na 120.773 eura.

Kupoprodajna cijena od 125.015,50 eura određena je kao prosjek tih dviju procjena.

Prije sklapanja ugovora održano je više bilateralnih sastanaka, a Uprava HOPS-a o namjeri prodaje obavijestila je Nadzorni odbor i Skupštinu društva te zatražila očitovanja nadležnih ministarstava.

Kako Vlada dolazi do koristi veće od milijun eura?

Najzanimljiviji dio Vladina obrazloženja odnosi se na računicu ukupne financijske koristi.

HOPS je prodajom stvarno uprihodio nešto više od 125 tisuća eura.

Vlada tome, međutim, pribraja i trošak sanacije dijela dalekovoda na teritoriju Srbije koji HOPS, nakon prodaje, nije morao snositi. Taj je trošak procijenjen na približno 900.000 eura.

Zbroj prodajne cijene i procijenjenog izbjegnutog troška iznosi nešto više od 1,025 milijuna eura, pa Vlada navodi da je HOPS transakcijom ostvario financijsku korist od najmanje milijun eura.

Pritom je važno razlikovati prihod i uštedu.

HOPS prodajom nije dobio milijun eura. Od EMS-a je naplatio 125.015,50 eura, dok se ostatak Vladine računice odnosi na procijenjeni trošak koji nije morao snositi.

Vlada pritom navodi da bi popravak srbijanske dionice vrlo vjerojatno premašio tržišnu vrijednost samog dijela dalekovoda.

Prodajom je omogućena njegova sanacija i ponovno stavljanje u funkciju, a odgovornost za buduće održavanje podijeljena je tako da svaki operator održava dio infrastrukture na teritoriju svoje države.

Prodaja ne prejudicira granicu

Transakcija je otvorila i pitanje državne granice jer je riječ o infrastrukturi koja je nakon raspada Jugoslavije ostala u vlasništvu hrvatskog operatora iako se nalazi na teritoriju Srbije.

Prema Vladinu odgovoru, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova ocijenilo je da kupoprodajni ugovor ne predstavlja rizik za buduće pregovore o konačnom razgraničenju Hrvatske i Srbije.

U ugovor je stoga unesena klauzula prema kojoj prodaja dijela dalekovoda ne prejudicira pitanje državne granice između dviju država.

Prodaja je ranije izazvala prijepore zbog vrijednosti infrastrukture. U medijima su se pojavile tvrdnje da su postojale i drukčije procjene vrijednosti, što je HOPS osporio.

Vlada se u najnovijem odgovoru poziva na dvije neovisne procjene od 129.258 i 120.773 eura, na temelju kojih je određena konačna kupoprodajna cijena.

Novi Vladin odgovor tako detaljnije objašnjava poslovnu logiku transakcije, ali i pokazuje da se tvrdnja o „najmanje milijun eura financijske koristi” najvećim dijelom temelji na procijenjenom izbjegnutom trošku sanacije, a ne na novcu dobivenom prodajom.