Hrvatski građani sve više okreću domaćem tržištu kapitala, a već više od 80 posto transakcija na Zagrebačkoj burzi otpada na njih.
Sljedeći veliki poticaj mogao bi stići već iduće godine, kada se očekuje uvođenje investicijskih računa s poreznim pogodnostima kojih bi u prvoj godini moglo biti otvoreno između 40 i 50 tisuća, procjenjuje predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić.
Novi poticaj
Govoreći na konferenciji Financije NextGen 2026 – Znanje, sigurnost i odgovorno ulaganje, održanoj na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, Gažić je istaknula da rast prosječnih dohodaka i raspoložive štednje povećava interes za investicijama koje mogu donijeti prinose veće od inflacije.
Podsjetila je da je prije tri do četiri godine zabilježen snažan odljev kapitala prema SAD-u, no nakon dolaska Donalda Trumpa na vlast dio tog počeo se vraćati u Europu. Prema njezinim riječima, burze srednje i istočne Europe posljednjih su godina ostvarivale prinose koji su nadmašili američko tržište, kriptovalute i neke druge oblike ulaganja.
Važnu ulogu u približavanju tržišta kapitala građanima imalo je Ministarstvo financija izdavanjem državnih obveznica i trezorskih zapisa namijenjenih stanovništvu. Prvo izdanje prije tri godine premašilo je očekivanja po interesu građana, što je pokazalo da postoji potražnja za ulaganjem ako su dostupni odgovarajući instrumenti.
Dodatni korak bila je aplikacija E-riznica, koja omogućuje upis državnih vrijednosnih papira putem računala ili mobitela. Putem nje omogućen je i upis novih dionica u četiri IPO-a tijekom proteklih godinu i pol, a sljedeći se očekuje u slučaju trgovačke kompanije Tommy.
Gažić smatra da su bankovni krediti prikladni za organski rast poduzeća, dok su za velike investicije, akvizicije, izgradnju novih pogona i izlazak na nova tržišta primjereniji izvori financiranja putem tržišta kapitala. U Hrvatskoj se pritom odvija i generacijska tranzicija jer vlasnici brojnih privatnih kompanija, koji se približavaju mirovini, traže načine da osiguraju kontinuitet poslovanja. Izlazak na burzu može im omogućiti uvođenje kvalitetnijeg korporativnog upravljanja i prijenos poslovanja na novu generaciju.
Početkom iduće godine
Među važnim očekivanim promjenama je Zakon o investicijskim računima, koji je, prema Gažić, u posljednjem nacrtu te bi mogao biti donesen uskoro, s početkom primjene početkom sljedeće godine. Podsjetimo, omogućio bi građanima ulaganje do 200 tisuća eura tijekom života, odnosno do 250 tisuća eura pod određenim uvjetima, bez plaćanja poreza na kapitalnu dobit i dividende.
Gažić očekuje da bi Hrvatska već sljedeće godine mogla imati spomenutih do 50 tisuća takvih računa, kao primjer navevši Sloveniju, gdje su takvi računi uvedeni u travnju, a dosad ih je otvoreno 17 tisuća.
Govoreći o budućnosti tržišta kapitala, čelnica ZSE naglasila je i potrebu uklanjanja prepreka prekograničnom trgovanju. Nacionalne burze i dalje su potrebne, no cilj je omogućiti jednostavnije povezivanje tržišta kako bi ulagači i kompanije mogli poslovati u različitim državama bez nepotrebnih administrativnih prepreka
