Potražnja za hipotekarnim kreditima u eurozoni oslabila je u razdoblju o srpnja do kraja rujna, a banke najavljuju dodatno postrožavanje uvjeta kreditiranja do kraja godine. Više kamatne stope, pesimističnije raspoloženje potrošača i pogoršanje na tržištu nekretnina smanjuju interes građana za zaduživanjem, pokazalo je tromjesečno istraživanje Europske središnje banke (ECB).

Ukupno 27 posto banaka prijavilo je slabiju potražnju za hipotekarnim kreditima u trećem kvartalu, nasuprot 15 posto u prethodnom tromjesečju. Blago je oslabjela i potražnja za potrošačkim kreditima, dok su kompanije, suprotno očekivanjima kreditora iz prethodne ankete, također pokazale slabiji interes za kreditiranjem.

Dodatna pooštravanja

Pritisak na kreditno tržište dolazi u trenutku kada ECB podiže kamatne stope kako bi suzbio inflaciju potaknutu rastom cijena energije zbog rata na Bliskom istoku. Od početka ljeta kamate su povećane za pola postotnog boda, što dodatno poskupljuje financiranje kućanstava i poduzeća.

Skuplje zaduživanje može odgoditi odluke građana o kupnji nekretnina, ali i ograničiti mogućnosti kompanija da financiraju investicije i tekuće poslovanje. Uvjeti odobravanja hipotekarnih kredita tijekom ljeta ostali su na razini prethodnog tromjesečja, no banke su postrožile standarde za potrošačke kredite i zajmove kompanijama. U posljednjim mjesecima godine očekuju dodatno pooštravanje uvjeta za sve kategorije kreditiranja.

Kao glavne razloge navode povećane rizike za gospodarske izglede i manju spremnost na preuzimanje rizika. Pojedine banke već osjećaju snažniji pritisak zbog geopolitičke neizvjesnosti i kretanja na energetskim tržištima, ističe ECB.

AI još nije presudan

Takva kretanja mogla bi dodatno ograničiti pristup financiranju u trenutku kada se kućanstva i kompanije suočavaju s neizvjesnim gospodarskim izgledima. Istraživanje se dotaknulo i utjecaja umjetne inteligencije na bankovno kreditiranje. Većina banaka još nije uvela kvantitativne kriterije za procjenu kredita povezanih s AI-jem. Tek je manji broj zajmodavaca naveo da taj čimbenik sve više uzima u obzir u kvalitativnim procjenama.

Rezultati upućuju na to da se banke u procjeni rizika i dalje prvenstveno oslanjaju na gospodarske izglede, kreditnu sposobnost klijenata i neizvjesnost na tržištima. Utjecaj umjetne inteligencije na kreditne odluke zasad je ograničen, premda bi se takva praksa mogla mijenjati s razvojem novih poslovnih modela i tehnologija.

Mirniji zahvati

Godinama odgađaju odlazak stomatologu zbog straha, može li sedacija to promijeniti?

Svijet traži drukčiju hranu

Proteini, proizvodi bez glutena i praktični obroci: Što danas zanima svjetske kupce