Nakon pomalo iznenađujuće nedjeljne pobjede ljevičara Luiza Inácija da Silve Lule na brazilskim predsjedničkim izborima, među najvećim je gubitnicima tih izbora američki predsjednik Donald Trump.

Stanar Bijele kuće nadao se da će na čelu najveće zemlje Latinske Amerike dobiti još jednog saveznika, ali umjesto toga mora se zadovoljiti nastavkom teške suradnje s vječnim Lulom.

Hoće li priznati poraz?

Drugi krug predsjedničkih izbora u Brazilu održan je u nedjelju, istoga dana kada i parlamentarni izbori u Srbiji, koji su zasjenili druge vanjskopolitičke teme u Hrvatskoj. Lula je pobijedio s tijesnih 51,8 posto glasova, ispred senatora Flávija Bolsonara, sina bivšeg brazilskog predsjednika i Trumpova bliskog saveznika Jaira Bolsonara, koji trenutačno služi 27-godišnju kaznu zatvora zbog pokušaja državnog udara nakon izbornog poraza od Lule 2022. godine. Tom prilikom Bolsonaro stariji odbio je priznati izborni poraz (što je u Americi 2020. napravio i sam Trump) te je pokušao protuzakonito ostati na vlasti.

Zabrinutost dodatno potiče činjenica da Bolsonaro mlađi ni nakon objave rezultata nije priznao izborni poraz niti čestitao Luli na pobjedi. Pritom je ustvrdio da je Vrhovni sud nepošteno intervenirao u izborni proces pomaknuvši zatvaranje birališta s 17 na 19 sati. Oba su kandidata, zbog različitih razloga, tijekom dana zatražila da se biračima produlji vrijeme glasanja.

Iako je Bolsonaro mlađi rekao da će se njegov pravni tim boriti protiv proglašenja Luline pobjede, stanje u Brazilu jučer je do zaključenja ovog teksta bilo mirno, čemu vjerojatno pridonosi i to što Bolsonaro mlađi ima nešto umjereniji karakter u usporedbi s ocem. Za to vrijeme, Lulinu su pobjedu mnogi nazvali “povijesnom”. Naime, nikada se još nije dogodilo da je kandidat koji je izgubio u prvom krugu glasanja na kraju preokrenuo situaciju i pobijedio u drugom krugu.

To je sada pošlo za rukom Luli, nakon što je u prvom krugu 4. listopada završio na drugom mjestu. Lula je tako osvojio svoj već četvrti mandat u vrlo dugoj i kontroverznoj karijeri u kojoj je stekao izrazito mnogo pristalica, ali i žestokih kritičara. Prvi put preuzeo je predsjedničku dužnost 2003. godine, a na čelu Brazila ostao je tijekom dvaju mandata, do 2011. Provodio je politike usmjerene na smanjenje siromaštva, no nakon odlaska s dužnosti osuđen je za korupciju te je 2018. i 2019. proveo ukupno godinu i pol u zatvoru.

No presuda za korupciju tada je poništena, Lula je pušten na slobodu i odmah se pokazao kao politička mačka s devet života, osvojivši treći mandat na izborima 2022., a sada i rekordni četvrti mandat. Odsluži li mandat do kraja, sa 16 godina na čelu bit će najdugotrajniji demokratski državnik u povijesti Brazila. No u predstojećem razdoblju Lulu očekuju brojni izazovi, među kojima je i činjenica da će desne stranke, koje mu nisu naklonjene, imati kontrolu nad Kongresom. Zbog toga će morati pridobiti njihovu potporu za svoje politike i zakonske prijedloge.

fotografiranje i snimanje evenata

Jedan event, mjeseci sadržaja: Kako iz poslovnog događanja izvući više?

Mirniji zahvati

Godinama odgađaju odlazak stomatologu zbog straha, može li sedacija to promijeniti?

Lula je dugovječan političar koji upravo danas slavi 81. rođendan. Njegovu političku bazu čine siromašni građani i radnička klasa među kojima ga mnogi vide kao spasitelja. No ovoga puta pokušao se približiti i konzervativnim biračima te je obećavao strože kazne za nasilne kriminalce u vrijeme kada se Brazil i ostatak Latinske Amerike bore protiv organiziranog kriminala, nasilnih bandi i opće nesigurnosti.

Lula je rođen 1945. u siromašnoj obitelji te je počeo raditi još kao dječak zbog čega je naučio čitati i pisati tek s 10 godina. U tinejdžerskim je godinama postao metalski radnik, a kao mladić izgubio je prst u nesreći u tvornici. Postao je politički ljevičar, a uskoro i šef sindikata radnika u industriji. Koliko je dugo u politici, svjedoči i to što je Radničku stranku osnovao još 1980., a prvi se put za predsjednika kandidirao 1989. Dosad je ukupno sedam puta bio predsjednički kandidat, a četiri je puta pobijedio.

Preokrenuli trend

Brazil je četvrta najveća demokracija na svijetu, nakon Indije, SAD-a i Indonezije, i ono što se događa u toj zemlji ima posljedice na oba američka kontinenta. Ipak, ovoga su puta birači u toj zemlji postupili suprotno od ostatka Latinske Amerika koja skreće oštro udesno posljednjih godina nakon izbora čitavog niza konzervativnih političara u Čileu, Ekvadoru, Kolumbiji, Argentini…

Desni šefovi država u tim zemljama redovito su vrlo dobro povezani s Trumpovom administracijom pa je eventualna pobjeda Flávija Bolsonara u Brazilu trebala biti kruna Trumpove “Donroeove doktrine” kontroliranja događaja u Latinskoj Americi. No planove mu je sada poremetila Lulina pobjeda. Dvojica predsjednika u više su se navrata javno sukobljavala, a Lula je 2025. poručio da Trump nije izabran “da bude car svijeta”.