Unatoč postojanju brojne konkurencije privatnih tvrtki, tržištem poštanskih usluga u Bosni i Hercegovini dominiraju javni poštanski operateri.

Prema podacima Agencije za poštanski promet BiH u 2024. godini (podaci za 2025. još nisu ažurirani), ukupni prihod od poštanskih usluga u BiH iznosio je 217,0 milijuna konvertibilnih maraka, a najveći udio od 159,3 milijuna konvertibilnih maraka ili 74 posto ostvarile su državne tvrtke BH Pošta, Pošte Srpska i HP Mostar, izvještava Indikator.ba.

Pad pošiljki pisama

BH Pošta prigrabila je najveći dio tog kolača, 86,7 milijuna konvertibilnih maraka. Od ostala dva operatera, Pošta Srpska, s 51,5 milijuna konvertibilnih maraka prihoda, znatno je jača od HP Mostara, koji je najmanji javni poštanski igrač s prihodom od 21,2 milijuna konvertibilnih maraka. Od 16 privatnih pružatelja poštanskih usluga, 13 pruža kurirske usluge, a u 2024. ostvarili su ukupan prihod od 57 milijuna konvertibilnih maraka. Najveći tržišni udio ima Express One Sarajevo, koji je ostvario prihod od poštanskih usluga od 15 milijuna konvertibilnih maraka, prestigavši ​​X Express Banja Luka, koji je ostvario 12,5 milijuna konvertibilnih maraka.

Slijede Euro Express Banja Luka sa 6,7 ​​milijuna konvertibilnih maraka, DHL International Sarajevo s 5,4 milijuna, A2B Express Delivery Sarajevo s oko pet milijuna konvertibilnih maraka itd. Na tržištu su prisutna i tri pružatelja direktne pošte – DNS Express Media Sarajevo, Info Media Group Sarajevo i MHS Sarajevo – koji su ostvarili 707,4 tisuće konvertibilnih maraka prometa. Podaci Agencije za poštanski promet pokazuju da je ukupni promet poštanskih usluga u 2024. porastao za 26,8 milijuna konvertibilnih maraka ili 14 posto u odnosu na 2023.

Analizirajući prijave poštanskih operatera za 2024., uočava se nastavak trenda pada pošiljki pisama, posebno u rezerviranom području, uz nastavak rasta broja pošiljki paketa.

Raste i e-trgovina

Razlozi su višestruki: e-komunikacija postupno potiskuje klasičnu pisanu korespondenciju, kućanstva se sve više odlučuju za e-dostavu radova u odnosu na fizičku, dok poslovni subjekti sve više koriste digitalne kanale i mobilne aplikacije na štetu izravne pošte. S druge strane, raste i e-trgovina, što je razlog povećanja broja pošiljki paketa.

Razvoj informacijskih tehnologija mijenja navike potrošača koji se sve više odlučuju za globalno zastupljenu e-trgovinu. Ti trendovi ne rezultiraju padom prihoda poštanskih operatera, naprotiv. Također, u četvrtom tromjesečju 2024. u BiH je počeo uvoz međunarodnih poštanskih pošiljaka generiranih s online platforme Temu. Učinci spomenutih tendencija na poštansko tržište u BiH odražavaju se i u povećanju broja zaposlenih u tom sektoru.

Najveća pogreška

Hrvatske tvrtke automatiziraju posao, ali tek tada otkrivaju koliko su im procesi loši

Poslovna transformacija

Vindija, Končar i Triglav otkrili što koči primjenu umjetne inteligencije u velikim kompanijama