Pomicanjem kazaljki za jedan sat unatrag, s 3 na 2 sata u noći na nedjelju, 25. listopada, završava ljetno i počinje zimsko računanje vremena, izvijestio je Državni zavod za mjeriteljstvo.
U noći u kojoj vraćamo kazaljke moći ćemo tako spavati jedan sat dulje.
Promjena vremena donosi i drukčiji raspored tarifa električne energije za korisnike dvotarifnog obračuna. Tijekom zimskog računanja vremena viša tarifa primjenjuje se od 7 do 21 sat, a niža od 21 do 7 sati.
Vraćanjem sata sunce će ranije izlaziti, ali i ranije zalaziti pa će u poslijepodnevnim satima biti manje dnevnog svjetla.
Svjetla obvezna od 1. studenoga
Promjena na zimsko računanje vremena nekada je bila povezana i s početkom obveznog korištenja dnevnih ili kratkih svjetala na vozilima.
Prema važećem Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, ta je obveza sada datumski određena: na motornim vozilima tijekom vožnje danju dnevna ili kratka svjetla moraju biti uključena od 1. studenoga do 31. ožujka.
Za motocikle i mopede kratka svjetla obvezna su tijekom cijele godine.
Zašto još uvijek pomičemo sat?
Europska unija već godinama raspravlja o ukidanju sezonskog pomicanja sata, a prvotni plan bio je da ta praksa završi još 2021. godine.
Europska komisija je 2018. provela javno savjetovanje na koje je stiglo 4,6 milijuna odgovora, najviše u povijesti njezinih javnih konzultacija do tada. Čak 84 posto sudionika izjasnilo se za ukidanje pomicanja sata dvaput godišnje.
Komisija je nakon toga predložila ukidanje sezonskih promjena vremena, a Europski parlament u ožujku 2019. podržao je prijedlog s 410 glasova za, 192 protiv i 51 suzdržanim.
Prema tadašnjem planu, zemlje koje žele zadržati ljetno računanje vremena trebale su posljednji put pomaknuti sat u ožujku 2021., a one koje žele trajno standardno, odnosno zimsko vrijeme, u listopadu iste godine.
No prijedlog nikada nije dovršen.
Za njegovo usvajanje potreban je dogovor Europskog parlamenta i Vijeća EU, a države članice u Vijeću do danas nisu usuglasile zajedničko stajalište.
Jedan od problema jest što odluke pojedinih država ne mogu biti potpuno nepovezane. Različit izbor trajnog vremena među susjednim zemljama mogao bi stvoriti dodatne vremenske razlike i probleme za promet, trgovinu i funkcioniranje jedinstvenog europskog tržišta.
Tema se ponovno otvorila
Rasprava ipak nije potpuno zamrla.
Tijekom 2025. godine u Vijeću EU ponovno se razgovaralo o tom pitanju, a poljsko predsjedništvo predložilo je i mogućnost dvogodišnjeg zajedničkog probnog razdoblja trajnog ljetnog računanja vremena u EU.
Države članice zatražile su dodatne analize prije donošenja odluke.
Europska komisija zato je u veljači 2026. pokrenula novu studiju koja treba procijeniti posljedice mogućeg zajedničkog ukidanja sezonskog pomicanja sata. Studija bi trebala biti dovršena do kraja 2026. godine i poslužiti kao podloga za nastavak političkih razgovora.
Dok se ne postigne dogovor, postojeća pravila ostaju na snazi: sve države članice EU prelaze na ljetno računanje vremena posljednje nedjelje u ožujku, a na standardno vrijeme posljednje nedjelje u listopadu.
Prema službenom europskom rasporedu, nakon ovogodišnjeg povratka na standardno vrijeme sljedeće ljetno računanje vremena počinje u nedjelju, 28. ožujka 2027., kada ćemo kazaljke ponovno pomaknuti jedan sat unaprijed.
Koliko gospodarstvo košta pomicanje sata?
Jedan od argumenata za ukidanje pomicanja sata jesu mogući troškovi za gospodarstvo, no dosadašnja istraživanja ne daju pouzdanu jedinstvenu procjenu koliko Europa zbog toga gubi svake godine.
Analiza Europskog parlamenta pokazala je da ljetno računanje vremena donosi tek marginalne uštede energije, dok su rezultati istraživanja o širim gospodarskim učincima neujednačeni.
Novija istraživanja ipak pokazuju da sama promjena vremena može kratkoročno utjecati na radnu sposobnost. Studija objavljena 2024., koja je analizirala aktivnost više od 170.000 korisnika GitHuba, utvrdila je pad produktivnosti neposredno nakon proljetnog pomicanja sata, pri čemu su poremećaji u jutarnjim satima bili vidljivi i do dva tjedna nakon promjene.
Istraživanje provedeno na talijanskim podacima o ozljedama na radu pokazalo je da se u prva tri dana nakon proljetnog pomicanja sata broj ozljeda povećavao za oko dva posto. Zanimljivo, nakon jesenskog vraćanja sata broj ozljeda kratkotrajno se smanjivao za više od deset posto. Autori su ipak zaključili da su ukupni novčani učinci tih promjena relativno mali.
Troškovi se mogu pojaviti i kroz prilagodbu prometnih rasporeda, informatičkih sustava i prekograničnog poslovanja. Europska komisija zato upozorava da bi eventualno ukidanje pomicanja sata moralo biti koordinirano među članicama kako različita trajna vremena ne bi stvorila nove probleme za promet, trgovinu i jedinstveno tržište.
Upravo zato Komisija od početka 2026. provodi novu analizu koja obuhvaća gospodarske, društvene i okolišne posljedice, uključujući učinke na unutarnje tržište, energetiku, promet i javno zdravlje. Rezultati bi trebali dati novu podlogu za odluku o tome hoće li Europska unija napokon odustati od pomicanja sata dvaput godišnje.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu