Građanima treba omogućiti jednostavno odvajanje biootpada, a komunalnim društvima njegovo pouzdano prikupljanje i obradu. Projekt tvrtke Bioulja u Stankovcima otvara prostor za povezivanje tih dijelova sustava u Dalmaciji. Građanin koji odvaja biootpad ima pravo na jednostavan odgovor: gdje završava sadržaj njegove smeđe kante?
Iza tog pitanja stoji cijeli sustav, od komunalnog radnika i vozila do pogona za obradu i korisnika dobivenog komposta. U Dalmaciji taj put treba organizirati tako da pouzdano funkcionira tijekom cijele godine, uključujući ljetne vrućine. Projekt tvrtke Bioulja u industrijskoj zoni Stankovci konkretan je povod da o tome razgovaramo kroz potrebe kućanstava i komunalnih društava.
Industrijski proces
Investicija od tri milijuna eura u pogon za biološku obradu biootpada pokazuje da se više ne nalazimo u vremenu improvizacije. Projekt provodi tvrtka Bioulja, koja donosi više od deset godina iskustva u upravljanju biootpadom, a ovim pogonom nudi rješenje za biootpad koji nastaje upravo u trgovačkom sektoru.
Ovdje je riječ o industrijskom procesu. O logistici, opremi, kontroli ulazne sirovine, depakiranju, separaciji, biološkoj stabilizaciji, prosijavanju, standardizaciji i pakiranju gotovog proizvoda. Drugim riječima, riječ je o ozbiljnoj investiciji tvrtke iz sektora upravljanja otpadom da se ta sirovina uvede u gospodarski lanac, a ne samo da je se “zbrine”, kako to administracija voli reći. Priča je posebno važna stoga što je Dalmacija u ovom kontekstu posebno osjetljiv prostor.
Tijekom turističke sezone potrošnja hrane snažno raste, broj ljudi na obali višestruko se povećava, trgovački lanci i ugostiteljstvo rade u ritmu koji ostatak godine ne poznaje, a količine biootpada koje nastaju u takvom sustavu nisu zanemarive. Voće i povrće koje je prezrelo, nagnječeno, estetski neprihvatljivo ili jednostavno više nije za policu, ne nestaje samo od sebe. Netko ga mora preuzeti, obraditi i pretvoriti u nešto drugo.
Obalni gradovi, otoci i zaleđe nemaju jednake potrebe. Sustav za obiteljsku kuću s vrtom ne može se jednostavno preslikati na višestambenu zgradu ili kućanstvo u uskoj ulici stare gradske jezgre. Zajedničko im je da odvojeno prikupljanje mora imati nastavak u obradi. Upravo tu ulaganja poput onoga u Stankovcima dobivaju značenje za šire područje: stvaraju priliku da se lokalne aktivnosti povežu u cjelinu.
Prema Izvješću o komunalnom otpadu za 2024. godinu, u Hrvatskoj je nastalo 527 tisuća tona komunalnog biootpada, a odvojeno je sakupljeno 171.807 tona, odnosno 33 posto. To su nacionalni podaci koji pokazuju koliko prostora postoji za napredak. Pritom količina prikupljena u smeđoj kanti sama po sebi još ne govori koliko je materijala uspješno reciklirano.
Zakon o gospodarenju otpadom u članku 64. javnu uslugu povezuje s prikupljanjem, prijevozom i predajom otpada ovlaštenoj osobi za obradu. Građaninu je pritom važno znati da se njegov trud nastavlja obradom odvojenog otpada. Komunalno društvo tu povezanost treba učiniti vidljivom i razumljivom. Povjerenje u sustav odvojenog sakupljanja otpada lakše je održati kada stanovnici znaju što se događa sa sadržajem njihove kante.
O projektu Bioulja u Stankovcima već sam pisao u svojim kolumnama. Sada u središte želim staviti njegov doprinos komunalnom sustavu u kojem sudjeluju građani, gradovi, općine i komunalna društva. Razvoj obrade otvara prostor da se ozbiljnije pristupi širenju odvojenog prikupljanja biootpada iz kućanstava. Za stanovnika Dalmacije vrijednost takva razvoja treba se pokazati u dostupnoj i pouzdanoj usluzi, a za komunalno društvo u jasnoj povezanosti njegova svakodnevnog rada s obradom prikupljenog biootpada.
Izgradnja pogona važan je korak, ali njegov širi učinak ovisi i o tome što se događa u naseljima iz kojih biootpad dolazi. Ako građanin nema dostupnu jasnu uputu i redovit odvoz, potencijal obrade ostaje nedovoljno iskorišten. Jednako vrijedi i obrnuto: podjela smeđih kanti mora biti praćena razvojem obrade. Zato komunalnu infrastrukturu i pogone treba promatrati kao dijelove istog sustava. Njihov razvoj mora napredovati povezano.
Dalmaciji je potreban sustav planiran za stvarni život, osobito za ljeto. Godišnji zbroj otpada malo govori radniku koji u srpnju obilazi pune spremnike. Za organizaciju su važni raspored kućanstava, mjesečne količine i brzina punjenja spremnika. Na tome treba temeljiti broj vozila i radnika te učestalost odvoza. Ljetne vrućine traže dodatnu pozornost u higijeni i održavanju, a građani moraju unaprijed znati raspored preuzimanja i kome prijaviti problem.
U gusto izgrađenim naseljima naglasak treba staviti na dostupnost spremnika i redovan odvoz. U starim gradskim jezgrama valja provjeriti pristup vozila i uskladiti preuzimanje sa svakodnevnim životom stanovnika. Na otocima u organizaciju ulaze trajekt i vrijeme prijevoza. Raspored odvoza mora proizlaziti iz stvarnog punjenja spremnika i higijenskih uvjeta. Jedna unaprijed zadana učestalost za sva naselja bila bi administrativno jednostavna, ali operativno loše rješenje.
Odvajanje biootpada u kućanstvu mora biti praktično. Stanovniku treba objasniti kako biootpad privremeno držati u kuhinji, što odvajati i gdje ga predati. Posebnu pozornost zaslužuju višestambene zgrade, u kojima zajednički spremnik koristi više kućanstava. Tu treba jasno organizirati pristup spremniku, održavanje prostora i prijavu nepravilnosti. Predstavnici suvlasnika mogu pomoći u komunikaciji, dok komunalno društvo treba biti dostupno za pitanja i poteškoće pri uvođenju sustava.
Nije dovoljno građanima poručiti da moraju bolje odvajati. Ako se spremnik prelijeva ili se raspored odvoza mijenja bez obavijesti, najprije treba popraviti uslugu. Tek uz uredno organizirano prikupljanje može se dosljedno tražiti odgovorno sudjelovanje svih kućanstava. Dobra organizacija i osobna odgovornost moraju se međusobno podupirati.
Sve kreće iz kuhinje
Kvaliteta počinje u kuhinji. Plastika, staklo i druga onečišćenja otežavaju obradu i ugrožavaju kvalitetu odvojenog biootpada. Građaninu zato trebaju razumljive upute, a zaposlenicima koji prikupljaju otpad podrška da uoče pogreške i pomognu ih ispraviti. Edukacija ne može završiti podjelom letka. Treba se nastaviti kroz razgovore sa stanarima, aktivnostima u mjesnim odborima i svakodnevnu komunikaciju komunalnog društva s korisnicima.
Obilazak pogona poput onoga u Stankovcima može pomoći da se bolje razumije zašto je odvajanje biootpada važno. Iza ulaska kamiona počinje posao obrade materijala, upravljanja procesom i praćenja kvalitete. Smeđa kanta sama po sebi ne stvara kompost. Za to su potrebni tehnologija, znanje i ljudi koji vode proces. Kada se taj dio sustava približi javnosti, lakše je objasniti i zašto svaki komad plastike u biootpadu predstavlja problem.
Za razvoj odvojenog prikupljanja biootpada nije nužno da svaki grad ili općina izgradi vlastiti pogon za obradu. Komunalna društva trebaju po zakonu organizirati prikupljanje iz kućanstava, a obradu potencijalno mogu osigurati u postrojenju koje služi širem području. U tome vidim potencijal projekta tvrtke Bioulja u Stankovcima, povezati prikupljanje biootpada u Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji s njegovom obradom.
Povezivanje ljudi je imperativ
Za komunalna društva prijelaz na takav sustav traži prilagodbu svakodnevnog rada. Dodavanje nove vrste otpada postojećim rutama ne rješava sve. Potrebno je pratiti kako se mijenja sadržaj miješane kante, gdje raste interes građana i na kojim lokacijama odvajanje zapinje. Dobri rezultati nastaju kada se organizacija mijenja prema tim saznanjima. Korisnicima treba pokazivati rezultate: koliko je biootpada prikupljeno, gdje je obrađen i što je time postignuto. Vidljiv rezultat daje razlog da nastave sudjelovati.
Obrada svoju punu svrhu dobiva kada se kompost koristi. Kod kompostiranja to znači razmišljati i o poljoprivredi, rasadnicima i održavanju zelenih površina. Potencijalni korisnici trebaju znati kakva su svojstva komposta i za koju je primjenu prikladan. Zato se priča o biootpadu prirodno povezuje s tlom i proizvodnjom hrane. To je i važna poruka za javnost: pravilno odvojen biootpad može postati koristan kompost, a rezultat obrade mora imati stvarnu uporabnu vrijednost.
Upravo zato Bioulja i Hrvatska udruga kompostana za 12. studenoga 2026. pripremaju susret komunalnih društava Zadarske i Šibensko-kninske županije u Stankovcima. Planirani obilazak pogona i razgovor o biootpadu u Dalmaciji prilika su da se problem sagleda izravno, kroz povezivanje prikupljanja i obrade. U programu pripremamo i predstavljanje iskustva uspješnih gradova u odvojenom prikupljanju biootpada. Takvi primjeri pomažu razumjeti kako se promjene uvode u svakodnevni rad i kako se građane uključuje u sustav. Kao predsjednik Hrvatske udruge kompostana u tome vidim naš zadatak: povezivati ljude koji imaju iskustvo obrade s onima koji organiziraju prikupljanje i donose lokalne odluke.
Projekt Bioulja u Stankovcima daje konkretnu točku oko koje se takva suradnja može razvijati. Njegovo značenje za Dalmaciju vidim u poticaju da se mogućnosti obrade povežu s većim sudjelovanjem građana. Uspjeh će biti vidljiv kada više odvojenog biootpada doista prođe odgovarajuću obradu, a manje ga ostane u miješanoj kanti. Tada će i građanin s početka ove priče znati gdje njegov trud završava.
