Deficit i dug, dva glavna pokazatelja stanja javnih financija država članica Europske unije, u prvoj polovici ove godine – ne baš neočekivano – pokazuju pogoršanje. Javni dug sredinom godine dosegnuo je 82,9 posto BDP-a u EU, odnosno 88,8 posto u eurozoni, dok je sredinom 2025. omjer duga i BDP-a bio na 81,4 posto (EU27) odnosno 87,3 posto (eurozona).

I razina deficita je porasla; u cijeloj Uniji manjak se nakon 3,1 posto u prvom kvartalu u drugome produbio na 3,5 posto (u prvom polugodištu lani bio je 2,9%), a u eurozoni s 3,2 na 3,3 posto (u prva dva lanjska kvartala iznosio je 2,8%).

U trend rasta deficita i duga uklapa se i Hrvatska, iako je ona u skupini zemalja koje su razinom duga u okvirima kriterija iz Maastrichta (sredinom godine iznosio je 56,2% BDP-a), a unatoč nešto većoj razini deficita u prva dva kvartala (3,4 i 4 posto) računa se da će se deficit na razini cijele godine zadržati na tri posto BDP-a.

U fokusu Francuska

U svakom slučaju, za EU su u pogledu javnih financija danas daleko veći problem neke od najvećih ekonomija, među kojima je trenutačno u prvom planu Francuska s dugom na razini 119 posto BDP-a i deficitom većim od pet posto. Među financijskim analitičarima tako se već postavljaju i pitanja bi li ona mogla postati sljedeća velika točka nestabilnosti u europodručju.

Kad je riječ o Hrvatskoj, u srijedu je objavljeno listopadsko izvješće o deficitu i dugu opće države. Riječ je o drugom od dva izvješća koja Državni zavod za statistiku podnosi svake godine u okviru fiskalnog nadzora Europske komisije. Prema najnovijim podacima, lani je u apsolutnim iznosima ostvaren nešto veći deficit u odnosu na travanjsko izvješće (2,83 prema 2,79 milijardi), ali mjereno udjelom u BDP-u razina manjka nije se promijenila – iznosio je tri posto.

Istodobno je revidiran i nominalni BDP, koji je “po novom” za 2025. iznosio nešto više od 94 milijarde eura, dok je prije revizije službena brojka bila nešto manja od 93 milijarde.

Tako je i razina konsolidiranog duga, koji na kraju prošle godine iznosio 52,37 milijardi eura, u odnosu na BDP nešto niža nego u prethodnom izvješću. Donedavno je udjel bio 56,3 posto, a nova službena brojka je 55,7 posto BDP-a. Iako je tijekom 2025. dug u apsolutnim iznosima povećan za nešto više od tri milijarde, iskazan kao udjel u BDP-u smanjen je za 0,8 postotnih bodova (prema revidiranim podacima u 2024. je bio na 56,5 posto), a približno takvu dinamiku silazne putanje pokazivalo je i travanjsko izvješće.

Zagrebački startup

Razvili su platformu koju koriste Zaba, INA i Sofascore. Sada žele na strano tržište

Od balističke zaštite do robotike

Hrvatsko oružje i vojna oprema traže nova tržišta. Sljedeća postaja je Vijetnam

Rastu i prihodi i rashodi

U pogledu deficita zamjetan je trend osjetnog povećanja i prihoda i rashoda države, s tim da rashodi države rastu po većoj stopi, ističu u Državnom zavodu za statistiku. Tomu je, kažu, u najvećoj mjeri pridonijelo povećanje bruto investicija u fiksni kapital, naknada zaposlenima, socijalnih naknada u novcu sa socijalnim transferima u naturi i međufazne potrošnje. Učinak tih povećanja na strani rashoda donekle je ublažio rast poreznih prihoda, socijalnih doprinosa i primljenih kapitalnih transfera.

Porezi na proizvodnju i uvoz lani su premašili 17,8 milijardi eura, što je 8,1 posto više nego godinu prije, dok se od tekućih poreza na dohodak i bogatstvo slilo gotovo 7,3 milijarde ili 7,8 posto više nego 2024., dok su neto socijalni doprinosi porasli za više od 15 posto, na 11,35 milijardi.

Istodobno, za bruto investicije u fiksni kapital na razini opće države prošle je godine, prema novim podacima izdvojeno 5,66 milijardi eura, što je za 1,1 milijardu eura više nego prethodne godine, a u odnosu na npr. 2022. više nego dvostruko. Za plaćanje kamata po dugu, pak, lani je otišlo 1,3 milijarde, što u odnosu na godinu prije predstavlja smanjenje za 30-ak milijuna.