Mladi u Hrvatskoj aktivno upravljaju vlastitim financijama i brzo prihvaćaju nove digitalne alate, ali postoji prostor za jačanje financijskog planiranja i sigurnosnih navika. Pokazalo je to novo istraživanje Hrvatske udruge banaka (HUB) o digitalnim financijama i kibernetičkoj sigurnosti mladih.
Čak 87 posto ispitanika štedi, 44 posto navodi da su samostalno ulagali, a 64 posto koristilo je neki alat umjetne inteligencije u kontekstu financija. S druge strane, 76 posto barem ponekad koristi istu ili sličnu lozinku za više različitih online servisa.
Većina štedi
Istraživanje pokazuje da mladi imaju relativno visoko povjerenje u vlastito upravljanje novcem. Naime, 37 posto ispitanika svoje znanje o financijama procjenjuje dobrim ili izvrsnim, dok 50 posto smatra da dobro ili izvrsno upravlja svojim financijama. Istodobno, 45 posto sustavno prati svoje mjesečne troškove, dok ih 42 posto prati povremeno, bez sustavne metode.
Pozitivne rezultate pokazuje i odnos prema štednji. Gotovo devet od deset ispitanika odvaja dio svojih prihoda ili džeparca, no među onima koji štede samo 35 posto ima konkretno definiran cilj i iznos koji želi prikupiti, dok pola ima tek opću ideju za što štedi. Premale prihode kao prepreku financijskom planiranju navodi 44 posto mladih.
“Rezultati pokazuju da mladi nisu pasivni kada je riječ o vlastitim financijama. Većina ih štedi, dio već ulaže, a digitalni financijski alati postali su sastavni dio njihove svakodnevice. Istodobno vidimo da dostupnost tehnologije i informacija ne znači automatski i promišljenije ili sigurnije financijsko ponašanje.
Financijska pismenost zato danas ne podrazumijeva samo razumijevanje novca, nego i sposobnost provjere informacija, procjene rizika i zaštite osobnih i financijskih podataka. Cilj nam je mladima pomoći da dobre financijske odluke postanu navika što ranije u životu,” izjavila je Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka.
Društvene mreže postale su važan dio financijskog informiranja mladih – 62 posto ispitanika prati financijske sadržaje na društvenim mrežama, a među njima je gotovo polovica barem jednom donijela financijsku odluku potaknutu takvim sadržajem.
Unatoč tome, prema finfluencerima prevladava oprez – 57 posto ispitanika izražava neki oblik skepticizma. Digitalne financije istodobno su postale dio svakodnevice. Mobilno bankarstvo najintenzivnije je korištena digitalna financijska usluga: 72 posto koristi ga svakodnevno ili nekoliko puta tjedno.
Brzina prihvaćanja AI-ja
Istraživanje pokazuje i niz sigurnosnih navika koje ostavljaju prostor za napredak: 76 posto barem ponekad koristi istu ili sličnu lozinku za više servisa, 67 posto koristi nezaštićeni javni Wi-Fi, 63 posto barem ponekad aplikacijama odobrava pristup lokaciji ili kontaktima i kada to nije nužno, a 46 posto barem ponekad preuzima aplikacije ili igre izvan službenih trgovina.
U slučaju problema većina ipak zna kako reagirati. Ako bi primijetili nepoznatu transakciju ili posumnjali da im je netko pristupio računu, 70 posto ispitanika blokiralo bi karticu ili račun, dok svaki deseti priznaje da ne zna što bi trebao učiniti. Posebno se ističe brzina prihvaćanja umjetne inteligencije – 64 posto mladih već je koristilo AI u kontekstu financija. Istodobno, samo 14 posto smatra da su njihovi podaci sigurni kada ih unose u AI alat, što pokazuje izražen raskorak između korištenja novih tehnologija i povjerenja u njihovu sigurnost.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu