Nizozemska ima najbolji mirovinski sustav na svijetu, pokazuje novi Marsh CFA Institute Global Pension Index 2026., koji je usporedio 55 mirovinskih sustava u kojima živi oko dvije trećine svjetskog stanovništva, piše Euronews.

Nizozemska je osvojila 85,8 od mogućih 100 bodova, ispred Danske s 84,1 i Islanda s 84 boda. To su ujedno jedina tri europska sustava koja su dobila najvišu ocjenu A. U istoj globalnoj kategoriji nalaze se još Singapur, Izrael i Australija.

nacionalne potpore

Poljoprivrednicima se spremaju veće potpore, do 720 eura po hektaru: Osigurana i pomoć iz EU-a

Hrvatska je završila u skupini B sa 66,1 bodom, što je svrstava na 27. mjesto među 55 analiziranih sustava. Među 19 europskih zemalja uključenih u indeks Hrvatska je 14., ispred Španjolske, Poljske, Italije, Austrije i Turske.

Ne gleda se samo visina mirovina

Indeks ne mjeri jednostavno koja zemlja isplaćuje najveće mirovine.

Svaki se sustav procjenjuje kroz tri velika područja: primjerenost mirovinskih prihoda, dugoročnu održivost te integritet i kvalitetu upravljanja sustavom.

Primjerenost nosi 40 posto ukupne ocjene, održivost 35 posto, a integritet 25 posto. Zato sustav s relativno izdašnim mirovinama ne mora nužno završiti visoko ako nema dovoljno stabilan način financiranja budućih obveza.

Najbolju pojedinačnu ocjenu za primjerenost ove je godine dobio Kuvajt, Danska vodi po održivosti, a Finska po integritetu.

Kombinacija dobrih rezultata u sva tri područja već četvrtu godinu zaredom stavlja Nizozemsku na prvo mjesto.

Zagrebački startup

Razvili su platformu koju koriste Zaba, INA i Sofascore. Sada žele na strano tržište

Od balističke zaštite do robotike

Hrvatsko oružje i vojna oprema traže nova tržišta. Sljedeća postaja je Vijetnam

Zašto Nizozemska vodi?

Izvješće nizozemski model opisuje kao robustan sustav u kojem državna mirovina pruža osnovnu sigurnost, dok su dodatnim mirovinskim programima preko poslodavaca obuhvaćeni gotovo svi zaposleni.

Velika količina unaprijed akumulirane i dugoročno uložene mirovinske imovine dodatno pomaže financiranju budućih isplata, dok sustav dobiva visoke ocjene i za regulaciju, upravljanje i zaštitu osiguranika.

Nizozemska istodobno provodi jednu od najvećih reformi svojeg mirovinskog sustava.

Dosadašnje mirovinske programe, koji su se u velikoj mjeri temeljili na unaprijed definiranim pravima, zamjenjuje sustavom definiranih doprinosa u kojem će buduća mirovina više ovisiti o uplaćenim doprinosima i prinosima ostvarenima njihovim ulaganjem.

Prijelaz svih mirovinskih programa na nova pravila mora biti dovršen najkasnije do 1. siječnja 2028.

Kako stoji ostatak Europe?

Nakon Nizozemske, Danske i Islanda najbolje europske rezultate ostvaruju Švedska, Finska i Norveška, a slijede Švicarska i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Francuska je dobila 70,3 boda, Irska 69,7, Belgija 68,1, Njemačka 67,9, Portugal 67,3, a zatim dolazi Hrvatska sa 66,1 bodom.

Ispod Hrvatske nalaze se Španjolska sa 63,3 boda, Poljska s 58,4, Italija s 57,4, Austrija s 56,9 te Turska s 46,6 bodova.

Razlike među državama posebno postaju vidljive kada se odvoje sadašnja prava umirovljenika od pitanja može li ih sustav dugoročno financirati.

Španjolska, primjerice, dobiva vrlo visokih 83 boda za primjerenost mirovina, ali samo 33 boda za održivost.

Francuska ima čak 85 bodova za primjerenost, ali svega 49,3 boda za održivost.

To pokazuje da sustavi mogu pružati relativno snažnu zaštitu današnjim umirovljenicima, a istodobno imati znatno slabiju ocjenu sposobnosti da takvu razinu prava dugoročno financiraju.

Hrvatska: jaka pravila, slabija održivost

Hrvatski rezultat posebno je zanimljiv kada se pogleda ispod ukupne ocjene.

Hrvatska je dobila 61,6 bodova za primjerenost mirovinskih prihoda, 58,3 boda za održivost te 84,2 boda za integritet sustava.

Integritet je uvjerljivo najbolje ocijenjeni dio hrvatskog sustava. Ta kategorija obuhvaća regulaciju, upravljanje, zaštitu članova, komunikaciju i povjerenje u privatne mirovinske aranžmane.

Održivost je, s druge strane, hrvatski najslabije ocijenjeni podindeks. Na tu ocjenu, među ostalim, utječu demografska kretanja, udio radno aktivnog stanovništva, razina unaprijed financirane mirovinske imovine te sposobnost sustava da dugoročno financira buduća prava.

Hrvatski mirovinski sustav temelji se na tri stupa: prvom stupu međugeneracijske solidarnosti, obveznoj individualnoj kapitaliziranoj štednji u drugom stupu i dobrovoljnoj štednji u trećem.

Za osiguranike koji sudjeluju u oba obvezna stupa 15 posto bruto plaće uplaćuje se u prvi stup, a pet posto na osobni račun u obveznom mirovinskom fondu.

Hrvatska ove godine ima manje bodova

U odnosu na prošlogodišnje izdanje indeksa hrvatski je rezultat niži.

U 2025. Hrvatska je imala 68,7 bodova, dok je ove godine dobila 66,1. Ocjena primjerenosti pala je sa 66,8 na 61,6 bodova, a održivosti sa 60,5 na 58,3.

Istodobno se rezultat za integritet poboljšao s 83,2 na 84,2 boda.

Usporedbu s prošlom godinom ipak treba tumačiti oprezno. U izdanju za 2026. proširena je metodologija ocjenjivanja primjerenosti mirovina te se među ostalim dodatno promatra mirovinski prihod u dobi od 80 godina. Zbog toga se cjelokupni pad hrvatskog rezultata ne može automatski pripisati samo pogoršanju samog mirovinskog sustava.

Ovogodišnji rezultat ipak pokazuje isti veliki raskorak: Hrvatska ima razmjerno visoku ocjenu institucionalnog uređenja sustava, dok su primjerenost budućih mirovinskih prihoda i dugoročna održivost slabije ocijenjene.

Europa ima problem sa starenjem stanovništva

Jedan od najvećih izazova nije specifičan ni za Hrvatsku ni za južnu Europu.

Ljudi u prosjeku žive dulje i sve više godina provode u mirovini, dok pad nataliteta znači da u radnu dob ulazi manje ljudi.

„Jedan od ključnih izazova za mirovinske sustave koji nemaju dovoljno unaprijed akumulirane imovine jest to što će se broj umirovljenika u odnosu na broj radnika znatno povećati tijekom sljedećih desetljeća”, upozorio je Graham Pearce iz Marsha.

Kod sustava međugeneracijske solidarnosti doprinosi današnjih radnika financiraju današnje mirovine. Kada broj umirovljenika raste brže od broja zaposlenih, raste i pritisak na zaposlene te državni proračun.

Zato se i u velikim europskim gospodarstvima raspravlja o dobi za odlazak u mirovinu, većoj dodatnoj štednji, kapitaliziranim mirovinskim programima i duljem ostanku starijih osoba na tržištu rada.

Hoće li Europljani morati raditi dulje?

Izvješće upozorava da sustavi moraju odgovoriti na produljenje životnog vijeka i rast udjela umirovljenika.

Među mogućim odgovorima su povećavanje mirovinske pokrivenosti, snažnije financiranje budućih obveza, fleksibilniji prijelaz iz rada u mirovinu te prilagodba dobi za umirovljenje duljem i zdravijem životnom vijeku.

Veći prihodi sustava mogu zahtijevati i više doprinosa ili poreza, ali dio odgovora može biti i veća zaposlenost starijih osoba te šira uključenost zaposlenih i samozaposlenih u dodatnu mirovinsku štednju.

Europska komisija također potiče razvoj dodatnih mirovina uz javne sustave. U rujnu je ponovno istaknula da demografski pritisci rastu te da bi bez dodatne štednje dio građana nakon odlaska u mirovinu mogao doživjeti znatan pad prihoda.

Jedan od modela koji Komisija potiče jest automatsko uključivanje zaposlenika u dodatne mirovinske programe uz mogućnost izlaska. Takav pristup trebao bi povećati broj ljudi koji tijekom radnog vijeka stvaraju dodatnu mirovinsku štednju.

Za zemlje koje danas imaju relativno izdašne mirovine, ali nisku ocjenu održivosti, izbor s vremenom postaje sve zahtjevniji.

Bez prilagodbi mogućnosti se uglavnom svode na veće prihode kroz doprinose i poreze, dulji radni vijek, veći udio unaprijed financirane mirovinske štednje ili promjene budućih mirovinskih prava.

Upravo zato najbolje ocijenjeni mirovinski sustav nije nužno onaj koji danas isplaćuje najveće mirovine, nego onaj koji istodobno osigurava primjerene prihode u starosti, dugoročnu održivost i pouzdano upravljanje sustavom.