Teško je prisjetiti se razdoblja u kojem su gospodarstvo, financijska tržišta, politika i društvo bili istodobno pogođeni ovolikom volatilnošću i neizvjesnošću. Globalno gospodarstvo danas je zarobljeno u ciklusu usporenog rasta.

Stopa rasta u mnogim zemljama, posebice u onim najrazvijenijima, stagnira znatno ispod tri posto, a ta je razina nužna kako bi se dohodak po glavi stanovnika udvostručio unutar jedne generacije. Iako bi nadolazeći superciklus umjetne inteligencije (AI) mogao ublažiti ovaj trend – primjerice, u SAD-u se predviđa da će godišnja ulaganja u AI do 2032. dosegnuti gotovo četiri posto BDP-a – ova tehnologija sa sobom nosi i ozbiljne, pa čak i egzistencijalne rizike.

Čelnici ove industrije, uključujući Darija Amodeija iz Anthropica i Sama Altmana iz OpenAI-a, nedavno su pozvali na privremeno zaustavljanje razvoja naprednih AI modela (tzv. frontier AI) dok laboratoriji ne uspostave vjerodostojan nadzor nad njima.

Rizik od sloma javnog duga

Istodobno, mnoga se gospodarstva i dalje bore s inflacijom koja ustrajno ostaje iznad ciljane stope od dva posto koju su zacrtale središnje banke diljem svijeta. Prošlog je mjeseca godišnja inflacija u eurozoni dosegnula 3,8 posto, što je najviša razina u posljednje tri godine, dok je u Ujedinjenom Kraljevstvu indeks potrošačkih cijena u kolovozu iznosio 3,1 posto. U Sjedinjenim Državama medijan inflacijskih očekivanja za iduću godinu skočio je na 3,9 posto, dok je za petogodišnje razdoblje ostao stabilan na tri posto.

Dio analitičara smatra da je inflacija prvenstveno potaknuta ratom u Iranu – zbog kojeg su cijene energenata od početka godine naglo porasle – i da je riječ o privremenom izazovu. Međutim, zabrinutost zbog strukturne nezaposlenosti, smanjenja broja radnih mjesta i neodrživog tereta javnog duga (koji u nekoliko naprednih ekonomija doseže ili premašuje 100 posto BDP-a) ukazuje na to da se trenutačne gospodarske nevolje neće tako lako riješiti.

Financijska tržišta dodatno napuhuju rizik od sloma javnog duga. Tradicionalne institucionalne investitore poput mirovinskih fondova i osiguravajućih kuća, koji su godinama bili siguran oslonac za dugoročna ulaganja, sve više istiskuju agresivni hedge fondovi okrenuti brzoj zaradi na kraće staze. Ulje na vatru, pogotovo u slučaju SAD-a, dolijeva i činjenica da golem dio državnog duga drže strane sile – među kojima su i režimi poput kineskog, s kojima Washington nema ni političkih ni ideoloških dodirnih točaka.

SAD se suočava s još jednim potencijalnim problemom: dugogodišnja uloga dolara kao vodeće svjetske rezervne valute i sigurnog utočišta u vremenima krize sve je upitnija. Zlatne rezerve sada su premašile američke državne obveznice u portfeljima središnjih banaka. Izgubi li dolar svoju dominantnu poziciju, SAD može očekivati pad svog globalnog političkog utjecaja i smanjenje manevarskog prostora za gospodarstvo.

nije svaki isti

Zaboravite pitanje „isplati li se električni automobil“. Danas je važnije nešto drugo

Zagrebački startup

Razvili su platformu koju koriste Zaba, INA i Sofascore. Sada žele na strano tržište

Sve veća ekonomska neizvjesnost jasno se prelijeva i na tržišta obveznica. Prinosi na desetogodišnje američke državne obveznice kreću se iznad 5,3 posto, dok su oni na tridesetogodišnje obveznice premašili 5,6 posto, što su najviše razine od 2002. godine. No, to nije problem samo u SAD-u; prinosi rastu na gotovo cijelom globalnom tržištu obveznica. U siječnju 2022. tek je 12 posto globalnih instrumenata s fiksnim prinosom nosilo prinos veći od tri posto; danas taj udio iznosi oko 84 posto.

Tržište dionica također izaziva nemir među promatračima. Istina, indeks volatilnosti CBOE (VIX) – uobičajeno mjerilo očekivane volatilnosti – čini se prilično stabilnim na petogodišnjoj povijesnoj razini i iznosi oko 15,31. Međutim, koncentracija tržišta dosegnula je ekstremne razine: samo sedam tehnoloških divova čini više od 30 posto tržišne kapitalizacije indeksa S&P 500. K tome, omjer cijene i zarade (P/E) dosegnuo je 26,6 – što je znatno više od prosjeka od 16, koji je prevladavao tijekom većeg dijela proteklog četvrt stoljeća.

Urušavanje temelja

U pozadini ovih ekonomskih i financijskih previranja krije se urušavanje samih temelja zdravog gospodarstva i društva. Primjerice, nedavni podaci OECD-ova Programa za međunarodnu procjenu znanja i vještina učenika (PISA) pokazuju da obrazovni rezultati učenika nastavljaju padati u ključnim predmetima poput čitanja, matematike i prirodoslovlja. Usto, ulaganja u infrastrukturu i dalje kaskaju. Američko društvo građevinskih inženjera prošle je godine američkoj infrastrukturi – uključujući ceste, željeznice, mostove i luke – dodijelilo tek osrednju ocjenu C.

Kako kvaliteta i dostupnost javnih dobara opadaju, društveno se tkivo raspada, a polarizacija intenzivira. Istraživanje Pew Research Centra iz 2022. pokazalo je da 72 posto republikanaca smatra demokrate nemoralnijima od ostalih Amerikanaca (što je skok s 47 posto u 2016.), dok 63 posto demokrata na isti način doživljava republikance (u usporedbi s 35 posto u 2016.). Prema Gallupovoj anketi iz 2024., čak 80 posto punoljetnih Amerikanaca vjeruje da je nacija duboko podijeljena oko “najvažnijih vrijednosti.”

Ovaj se jaz proteže i na percepciju kapitalizma. U Gallupovoj anketi iz 2025., samo je 54 posto ispitanika izrazilo pozitivan stav o kapitalizmu, što je pad u odnosu na 60 posto iz 2021. godine. Taj je pad primjetan uglavnom među demokratima i neovisnim biračima (kod obje grupe zabilježen je pad od osam postotnih bodova), dok su stavovi republikanaca ostali gotovo nepromijenjeni. U takvom ozračju, predstojeći međuizbori u SAD-u bit će među najnapetijima i najpomnije praćenima u američkoj povijesti.

Europska politička scena također ne nudi optimizam, s obzirom na kontinuirani rast potpore krajnje desnim strankama. Njemačka Alternativa za Njemačku (AfD) ostvarila je značajne pobjede na nedavnim pokrajinskim izborima. U najmanju ruku, politička rascjepkanost koju ovaj trend donosi vjerojatno će dodatno zakomplicirati problem nedosljednosti u vođenju ekonomskih politika. To će posljedično dovesti do veće nestabilnosti, pada investicija i slabijeg gospodarskog rasta.

Sve se to odvija u kontekstu sve veće geopolitičke nestabilnosti. Kako napetosti rastu, a globalna ravnoteža snaga se mijenja, institucije koje su dugo podupirale multilateralnu suradnju pod sve su većim pritiskom. To izravno utječe na globalnu energetsku tranziciju, međunarodnu trgovinu, tokove kapitala i cijene sirovina na svjetskom tržištu.

Naravno, gledano iz praktičnog kuta, nije dovoljno samo nizati ovaj sve dulji popis izazova o kojima globalni moćnici ionako već razbijaju glavu. No, vrijedi istaknuti koliko je zapravo rijetko, i opasno, to što su se svi ti problemi aktivirali u isto vrijeme. Oni koji kroje sudbinu svjetskog gospodarstva nipošto ne smiju izgubiti iz vida što je sve na kocki.

© Project Syndicate, 2026.