Povjerenstvo za fiskalnu politiku preporučilo je Vladi da pojača kontrolu rashoda, ocijenivši da rebalans državnog proračuna za 2026. godinu ne pokazuje uvjerljiv strukturni zaokret prema održivijoj javnoj potrošnji, iako upućuje na nastojanje očuvanja kratkoročne fiskalne discipline.
Stajalište Povjerenstva o izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske te financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2026. godinu doneseno je na njegovoj 18. sjednici.
„Glavna je preporuka Povjerenstva Vladi RH da tijekom preostalog dijela 2026. godine pojača kontrolu rashoda i poduzme potrebne mjere kako bi se njihovo kretanje uskladilo s utvrđenom fiskalnom putanjom”, navodi se.
Dodatno se naglašava potreba za snažnijom fiskalnom konsolidacijom te prilagodbom smjera fiskalne politike radi jačanja otpornosti javnih financija, povećanja učinkovitosti javne potrošnje i dosljednog poštovanja srednjoročnih fiskalnih obveza.
Iako je domaće gospodarstvo u prvoj polovici 2026. zadržalo otpornost i ostvarilo realni rast BDP-a od 1,9 posto, Povjerenstvo ocjenjuje da niz pokazatelja upućuje na usporavanje gospodarske aktivnosti, stagnaciju zaposlenosti, sporiji rast realnih dohodaka i ustrajnost inflacijskih pritisaka.
Takva kretanja, dodaje se, dodatno naglašavaju izazove povezane s očuvanjem kupovne moći stanovništva, konkurentnosti proizvodnog sektora i dugoročne održivosti javnih financija.
Rashodi i dalje oko četiri milijarde eura veći od prihoda
Povjerenstvo smatra da rebalans sam po sebi ne otklanja strukturne izazove javnih financija, osobito potrebu za dugoročnim usklađivanjem prihoda i rashoda, povećanjem učinkovitosti javne potrošnje i očuvanjem fiskalnog prostora za buduća razvojna ulaganja.
Dok se povećanje planiranih prihoda u znatnoj mjeri oslanja na porezne prihode povezane s potrošnjom i ukupnom gospodarskom aktivnošću, povećanje rashoda ponajprije je povezano s višim i teško prilagodljivim izdacima za mirovine, plaće i socijalne naknade.
„Usporavanje gospodarskog rasta ili slabija dinamika potrošnje stoga bi mogli ograničiti ostvarenje planiranih prihoda i dodatno otežati izvršenje proračuna”, navodi se u stajalištu.
Rebalansom se prihodi državnog proračuna povećavaju na 36,6 milijardi eura, a rashodi na 40,6 milijardi eura.
Unatoč smanjenju planiranog manjka državnog proračuna za 108 milijuna eura, rashodi i dalje premašuju prihode za približno četiri milijarde eura. Povjerenstvo pritom navodi i da se planirani manjak opće države prema metodologiji ESA 2010 povećava za 78 milijuna eura.
Učinak rebalansa zato, upozorava Povjerenstvo, nije moguće ocjenjivati isključivo na temelju smanjenja nominalnog manjka, nego i kroz strukturu rashoda, održivost javnih financija te sposobnost države da dugoročno podmiruje svoje obveze.
Smanjenje udjela javnog duga na 55,5 posto BDP-a, odnosno ispod referentne vrijednosti od 60 posto, također ne treba tumačiti kao osnovu za trajno povećavanje javne potrošnje.
„Naprotiv, kretanje tog pokazatelja potrebno je razmatrati u kontekstu dinamike nominalnog BDP-a, troškova financiranja javnog duga i budućih potreba države za zaduživanjem”, stoji u stajalištu Povjerenstva.
Rashodi rastu brže od dogovorene putanje
Povjerenstvo upozorava da kretanje javnih financija treba promatrati i u kontekstu obveza Hrvatske prema fiskalnim pravilima EU-a, a posebno Nacionalnog srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana i dogovorene putanje neto rashoda.
Prema projekcijama, rast neto rashoda u 2026. trebao bi iznositi približno 5,6 posto, dok je referentna stopa 4,9 posto.
Kumulativno odstupanje od utvrđene putanje procjenjivalo se na 1,1 posto BDP-a prije primjene posebne fleksibilnosti za povećane obrambene rashode.
Nakon što se uzme u obzir nacionalna klauzula o odstupanju, koja omogućuje privremenu fleksibilnost zbog većih izdvajanja za obranu, Europska komisija ranije je procijenila kumulativno odstupanje Hrvatske na oko 0,5 posto BDP-a, odnosno unutar praga od 0,6 posto.
„Iako se svi povećani rashodi ne odražavaju izravno na izračun neto rashoda, rast rashoda koji se financiraju iz nacionalnih izvora dodatno otežava usklađivanje s preuzetom fiskalnom putanjom”, navodi se.
Obrana će dodatno pritiskati proračun
Pri budućim fiskalnim prilagodbama, ocjenjuje Povjerenstvo, morat će se uzeti u obzir i rast obrambenih izdataka, čiji će učinci na fiskalnu poziciju biti značajni nakon isteka relevantne privremene iznimke krajem 2028. godine.
„Bez pravodobnih i vjerodostojnih korektivnih mjera povećava se rizik pokretanja postupka u slučaju prekomjernog manjka, dok odgađanje fiskalne prilagodbe dodatno otežava povratak na putanju koja osigurava dugoročnu održivost javnih financija”, upozorava Povjerenstvo.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu