Kinesko gospodarstvo u trećem je tromjesečju ubrzalo rast, nakon što je u prethodnom razdoblju zabilježilo najsporiju ekspanziju u tri godine.

Prema službenim podacima kineskog Državnog zavoda za statistiku, gospodarstvo je od srpnja do kraja rujna poraslo 4,5 posto na godišnjoj razini, piše BBC. To je poboljšanje u odnosu na prethodno tromjesečje, ali i dalje ispod rasta od pet posto zabilježenog u prva tri mjeseca godine.

Pad ulaganja u nekretnine

Rezultat je pritom na donjoj granici službenog kineskog cilja za ovu godinu, postavljenog u rasponu od 4,5 do pet posto. Za Peking to znači da će prostor za dodatne mjere potpore gospodarstvu i dalje biti važan, osobito zbog slabosti domaće potrošnje i dugotrajne krize na tržištu nekretnina.

Jedan od ključnih oslonaca kineskog rasta trenutačno je izvoz. Potražnja iz inozemstva, posebno za tehnološkim proizvodima i komponentama potrebnima za razvoj umjetne inteligencije, pomogla je ublažiti posljedice slabije potrošnje unutar zemlje. Izvoz visokotehnoloških proizvoda u prvih devet mjeseci porastao je 14,3 posto, dok je proizvodnja baterija i industrijskih robota povećana za više od 29 posto. Takva kretanja dodatno jačaju kineski trgovinski suficit, odnosno razliku između vrijednosti robe i usluga koje Kina izvozi i onoga što uvozi. Prema sadašnjim trendovima, kineski bi trgovinski višak mogao premašiti rekordnih 1,2 bilijuna dolara iz prošle godine.

“Prerađivačka industrija i izvoz visokotehnoloških proizvoda potaknuli su rast Kine, unatoč slabim ulaganjima i domaćoj potrošnji”, ocijenila je Sheana Yue, istraživačica Oxford Economicsa. No istodobno upozorava na problem koji kineske vlasti već godinama pokušavaju riješiti – tržište nekretnina i dalje snažno koči gospodarstvo. U prvih devet mjeseci ove godine ulaganja u nekretnine pala su za više od 20 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Dugotrajna kriza posljedica je godina pretjerane izgradnje i velikog zaduživanja privatnih građevinskih kompanija, a zasad nema jasnih znakova da bi se taj negativni trend uskoro mogao preokrenuti.

Slabost nekretninskog sektora posebno je važna jer se prelijeva na raspoloženje kineskih potrošača. Slabiji rast plaća, visoka nezaposlenost mladih i neizvjesnost povezana s trgovinskim odnosima sa SAD-om i drugim gospodarstvima dodatno potiču oprez građana. Prema Yue, kineski su potrošači zbog trgovinskih i geopolitičkih neizvjesnosti postali pesimističniji i manje spremni trošiti. Kineske vlasti pokušavaju potaknuti gospodarsku aktivnost ciljanim mjerama. U rujnu su najavile paket potpore koji uključuje niže kamatne stope za dio poduzeća, kao i subvencije za kupce nekretnina. Međutim, učinci tih mjera zasad još nisu dovoljno vidljivi.

Ekonomist Moody’s Analyticsa Dave Chia upozorava da podaci otvaraju nekoliko pitanja, među kojima je posebno važna sve veća ovisnost Kine o izvozu kao svojevrsnom “jedinom vanjskom motoru” rasta. Takva struktura gospodarstva nosi dodatne rizike u trenutku kada se globalna trgovina suočava s rastućim protekcionizmom i geopolitičkim napetostima.

mikro poduzetnici

Velike promjene ne donose samo veliki sustavi

pametno rješenje

Monri Payments prvi u regiji trgovcima omogućuje Click to Pay rješenje u suradnji s Mastercardom

Slabija domaća potražnja

Upravo je tehnologija posljednjih mjeseci postala jedan od glavnih pokretača kineskog gospodarstva. Globalna potražnja za računalnim čipovima, baterijama, industrijskim robotima i drugim komponentama potrebnima za izgradnju podatkovnih centara za umjetnu inteligenciju pomogla je kineskim proizvođačima da povećaju izvoz i ublaže pritisak slabije domaće potražnje.

No, taj novi oslonac istodobno predstavlja i potencijalni rizik. U svijetu se ulažu goleme svote u umjetnu inteligenciju i infrastrukturu potrebnu za njezin razvoj, ali još nije jasno hoće li kompanije koje ulažu milijarde dolara uspjeti ostvariti profite koji bi opravdali takve investicije. Eventualno usporavanje AI-buma moglo bi se stoga osjetiti i u kineskom izvozu.