Rastuće cijene hrane, sve manje priuštivo stanovanje, slaba kupovna moć i pritisak na javne usluge posljednjih su dana izveli stotine tisuća ljudi na ulice diljem Europe.

Prosvjedi su tijekom vikenda održani u Francuskoj, Belgiji, Portugalu i Italiji. Razlozi nisu svugdje isti, ali povezuje ih sve veće nezadovoljstvo građana činjenicom da prihodi sve teže prate troškove stanovanja, hrane, energije i drugih osnovnih potreba, piše Euronews.

BESPLATNA STRUČNA POMOĆ

Poduzetnicima besplatna pomoć za prikupljanje kapitala: Evo što nudi Hanfin novi program

Najveći prosvjedi održani su u Francuskoj, gdje je prema procjenama između 550.000 i 800.000 ljudi izašlo na ulice zbog troškova života, stanja javnih službi i problema u obrazovanju. Većina demonstracija protekla je mirno, no dio njih prerastao je u neke od najtežih nereda koje je Francuska vidjela posljednjih godina.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron poručio je da će odgovarati oni koji su, prema njegovim riječima, pokušali „srušiti Republiku“, nakon što su u više velikih gradova izbili neredi, pljačke i sukobi s policijom.

Oštećeno je oko 1500 trgovina i drugih poslovnih prostora, a šteta bi mogla dosegnuti nekoliko stotina milijuna eura, izjavio je Alexandre Bompard, predsjednik francuske Federacije trgovine i distribucije.

Gradska vijećnica u Limogesu zahvaćena je požarom, kao i poznati turistički ured na Place Bellecouru u Lyonu. Prosvjednici su nasilno ušli i u gradske vijećnice u Marseilleu, Lilleu i Angersu, dok je u Bordeauxu opljačkana rezidencija prefekta.

„Prosvjed je pravo i ljutnju treba čuti. Ali nijedno neslaganje niti nezadovoljstvo ne može opravdati uništavanje javne imovine“, izjavio je gradonačelnik Limogesa Guillaume Guérin.

Reuters navodi da je tijekom nereda u Francuskoj privedeno više od 2400 ljudi, a gotovo tisuću policajaca je ozlijeđeno.

mikro poduzetnici

Velike promjene ne donose samo veliki sustavi

pametno rješenje

Monri Payments prvi u regiji trgovcima omogućuje Click to Pay rješenje u suradnji s Mastercardom

Prosvjedi se proširili na Belgiju

Slične scene zabilježene su i u Belgiji.

Policija se u Bruxellesu i Liègeu sukobila s demonstrantima, a snage reda koristile su suzavac i vodene topove. Među prosvjednicima je bilo mnogo mladih i učenika koji se protive rastu troškova obrazovanja i reformama za koje strahuju da će otežati pristup visokom obrazovanju.

Belgijski ministar unutarnjih poslova Bernard Quintin rekao je da situacija više nije bila „samo prosvjed“, nego ju je opisao kao „čisto i jednostavno nasilje“.

Belgijski učenici i studenti već su prethodnih tjedana prosvjedovali zbog rasta troškova školovanja i sve težeg pristupa obrazovanju, dok su slični zahtjevi bili jedan od početnih pokretača nezadovoljstva i u Francuskoj.

Portugalci traže veće plaće i jeftinije stanovanje

U Portugalu su sindikati i udruge za pravo na stanovanje organizirali prosvjede tražeći veće plaće, bolje mirovine, kvalitetnije javne usluge i rješenje stambene krize.

Organizatori upozoravaju na rast najamnina, troškova stambenih kredita i svakodnevnih životnih troškova, koji sve snažnije opterećuju kućne proračune.

Stanovanje je posljednjih godina postalo jedan od najvećih društvenih problema u Portugalu, posebno u većim gradovima i turističkim središtima gdje je snažan rast cijena nekretnina i najamnina otežao pronalazak priuštivog doma lokalnom stanovništvu.

Sukobi i u Italiji

Prosvjedi zbog gospodarske situacije i rasta cijena održani su i u Italiji, a najveći sukobi izbili su u Milanu, Torinu i Bologni.

U Milanu je ozlijeđeno 25 ljudi, među kojima deset policajaca. Policija je koristila suzavac i vodene topove, dok su dijelovi skupine prosvjednika vandalizirali trgovine i palili predmete u centru grada.

Do kraja prosvjeda privedeno je 50 ljudi, među njima polovica maloljetnika. U Torinu je privedeno još 12 osoba, a u Bologni sedam.

Reuters je dan poslije izvijestio o novim sukobima u Milanu te o više od 60 osoba zadržanih radi daljnje istrage.

Zašto su Europljani nezadovoljni?

Iza različitih nacionalnih zahtjeva stoji zajednički problem: osnovni životni troškovi posljednjih su godina snažno porasli, dok prihodi dijela stanovništva nisu rasli jednakom brzinom.

Usporavanje inflacije samo po sebi ne znači da se cijene vraćaju na stare razine. Ono znači da cijene rastu sporije, ali hrana, stanovanje, energija i brojne usluge i dalje su osjetno skuplji nego prije nekoliko godina.

Posebno je problematično stanovanje, osobito za mlađe ljude i podstanare u velikim gradovima. Istodobno radnici s nižim plaćama veći dio prihoda moraju izdvajati za osnovne potrebe.

Podaci Eurostata koje je analizirao Euronews Business pokazuju da su cijene hrane i bezalkoholnih pića u EU-u između kolovoza 2021. i kolovoza 2026. porasle 34 posto.

Koliko je rast cijena pritisnuo kupovnu moć razlikuje se od države do države. Količina hrane koju se može kupiti za jednu bruto minimalnu mjesečnu plaću u promatranom je razdoblju pala za šest posto na Malti, pet posto u Španjolskoj i četiri posto u Francuskoj, dok se u većini analiziranih država ipak povećala.

Ta usporedba, međutim, ne uključuje poreze, najamnine i druge troškove kućanstava, pa ne pokazuje puni razmjer pritiska na životni standard.

Nije riječ o jednom europskom pokretu

Prosvjedi u Francuskoj, Belgiji, Portugalu i Italiji nisu dio jedinstvenog europskog pokreta i nemaju potpuno iste zahtjeve.

U jednim državama naglasak je na plaćama i mirovinama, u drugima na stanovanju, obrazovanju ili javnim uslugama.

Ipak, istodobno izbijanje prosvjeda pokazuje koliko je trošak života postao politički i društveno osjetljivo pitanje diljem Europe, posebno u trenutku kada cijene osnovnih proizvoda ostaju znatno više nego prije nekoliko godina, a dio kućanstava osjeća da njihov raspoloživi dohodak stagnira.