U Kaliforniji se vodi jedna od najskupljih kampanja oko pojedinačne referendumske mjere u ovogodišnjem izbornom ciklusu.

Birači će 3. studenoga odlučivati o Prijedlogu 40, odnosno Proposition 40, kojim bi se uveo jednokratni porez od pet posto na bogatstvo kalifornijskih milijardera, piše The Guardian.

potpore poljoprivrednicima

Poljoprivrednicima naknada za izgubljene potpore: Osigurano 1,8 milijuna eura, prijave do 14. studenoga

Kampanje koje se protive toj mjeri i podupiru povezane protuprijedloge prikupile su više od 340 milijuna dolara, dok je kampanja koja zagovara porez prikupila nešto manje od 33 milijuna dolara.

Najveći pojedinačni financijer protivničke strane je suosnivač Googlea Sergey Brin, koji je dao najmanje 102 milijuna dolara. Bivši izvršni direktor Googlea Eric Schmidt uplatio je više od 42 milijuna dolara.

Među financijerima protivničkih kampanja nalaze se i suosnivač Palantira Peter Thiel, izvršni direktor DoorDasha Tony Xu, suosnivač Stripea Patrick Collison te kriptoinvestitor Chris Larsen.

Prema podacima koje je analizirao Guardian, kampanja protiv mjere tijekom prvih 19 dana rujna potrošila je najmanje 21,2 milijuna dolara, odnosno više od milijun dolara dnevno.

Porez bi se odnosio na one s više od milijarde dolara

Proposition 40 predviđa jednokratni porez od pet posto na neto bogatstvo osoba koje su 1. siječnja 2026. bile rezidenti Kalifornije i čije je bogatstvo premašivalo milijardu dolara.

Porez bi dospio 2027. godine, a obveznici bi ga mogli rasporediti na pet godina, uz dodatni trošak.

mikro poduzetnici

Velike promjene ne donose samo veliki sustavi

pametno rješenje

Monri Payments prvi u regiji trgovcima omogućuje Click to Pay rješenje u suradnji s Mastercardom

U obračun bi ulazila imovina poput dionica, vlasničkih udjela u kompanijama, umjetnina, kolekcionarskih predmeta i intelektualnog vlasništva.

Nekretnine, mirovine i određeni mirovinski računi uglavnom bi bili izuzeti.

Prema samom tekstu prijedloga, 90 posto prikupljenog novca bilo bi namijenjeno javnim zdravstvenim programima, dok bi se ostatak mogao koristiti za obrazovanje, pomoć u hrani i troškove provedbe poreza.

Koliko bi država zapravo prikupila?

Tu se procjene zagovornika i službenih analitičara razlikuju.

Zagovornici mjere, među kojima je sindikat zdravstvenih radnika SEIU-UHW, procjenjuju da bi porez mogao prikupiti oko 100 milijardi dolara.

Neovisni Legislative Analyst’s Office kalifornijskog parlamenta znatno je oprezniji. Njegova je službena procjena da bi država tijekom nekoliko godina mogla prikupiti desetke milijardi dolara, pri čemu je točan iznos teško procijeniti zbog promjenjive vrijednosti dionica i drugih oblika bogatstva te mogućih reakcija poreznih obveznika.

Isti ured upozorava da bi država dugoročno mogla izgubiti dio postojećih prihoda od poreza na dohodak ako dio milijardera napusti Kaliforniju ili promijeni način na koji ostvaruje prihode.

Procijenjeni gubitak iznosio bi manje od milijarde dolara godišnje.

Sergey Brin dao više od 100 milijuna dolara, ali neće glasati u Kaliforniji

Posebnu pozornost privukao je Sergey Brin.

Osim što je najveći financijer kampanje protiv poreza, Brin prema javnim podacima više nije registriran za glasanje u Kaliforniji.

Forbes je objavio da je svoju biračku registraciju 10. prosinca 2025. prebacio u Nevadu, gdje je kupio nekretninu i gdje njegovi predstavnici navode da sada živi.

To znači da na kalifornijskom referendumu neće glasati.

Ta je vremenska crta posebno zanimljiva jer se Proposition 40, ako bude prihvaćen, odnosi na osobe koje su bile kalifornijski rezidenti 1. siječnja 2026.

Newsom protiv, Sanders za

Prijedlog je izazvao podjele i unutar Demokratske stranke.

Mjeru podupiru senator Bernie Sanders, kongresnik Ro Khanna, kalifornijska Demokratska stranka i niz sindikata.

Protivi joj se demokratski guverner Kalifornije Gavin Newsom, koji upozorava da bi porez na razini samo jedne savezne države mogao potaknuti preseljenje najbogatijih stanovnika i time dugoročno smanjiti porezne prihode.

Protiv mjere su i brojne poslovne organizacije te dio sindikata i zdravstvenih organizacija.

Jedno od glavnih pitanja kampanje jest upravo hoće li jednokratni prihod od poreza biti veći od mogućeg dugoročnog gubitka porezne osnovice ako dio iznimno bogatih stanovnika napusti državu.

Može li porez jednog dana zahvatiti i druge građane?

Protivnici Propositiona 40 u kampanji upozoravaju i da bi mjera mogla otvoriti prostor za buduće širenje poreza na ljude koji nisu milijarderi.

Sam prijedlog trenutačno se odnosi na milijardere.

Ipak, tekst dopušta kalifornijskom zakonodavnom tijelu da uz dvotrećinsku većinu mijenja određene dijelove zakona ako izmjene ostaju u skladu sa svrhom izvorne inicijative.

Pravni stručnjaci koje je konzultirao CalMatters smatraju da ta mogućnost nije neograničena. Širenje poreza daleko ispod granice od milijardu dolara vrlo bi vjerojatno otvorilo pravni spor, a činjenica da se dio mjere ugrađuje u kalifornijski ustav dodatno ograničava mogućnost jednostavnog proširenja poreza bez novog izjašnjavanja birača.

Na istom glasačkom listiću još dvije mjere koje mogu promijeniti ishod

Situaciju dodatno kompliciraju Proposition 41 i Proposition 42, koje će se također naći na glasačkom listiću 3. studenoga.

Proposition 41 postavlja nova ograničenja na posebne poreze i njihovo izuzimanje iz kalifornijskog ograničenja državne potrošnje.

Proposition 42 ide korak dalje i zabranjuje nove poreze na vlasništvo nad financijskom imovinom i drugom osobnom imovinom te ograničava retroaktivno oporezivanje.

Obje mjere sadrže odredbe koje su u potencijalnom sukobu s Propositionom 40.

Prema službenoj analizi države, ako Proposition 41 ili 42 dobije više glasova „za” od Propositiona 40, sud bi mogao utvrditi da porez na bogatstvo ne može stupiti na snagu, čak i ako sam Proposition 40 dobije većinu glasova.

Rasprava koja bi mogla prijeći granice Kalifornije

Ovo je prvi put da će kalifornijski birači izravno odlučivati o porezu na bogatstvo te vrste.

Zagovornici smatraju da iznimno bogati stanovnici mogu podnijeti jednokratni namet bez značajnog utjecaja na svoj životni standard te da je prihod potreban za financiranje javnih usluga.

Protivnici upozoravaju na teškoće u procjeni vrijednosti privatnih kompanija i druge nelikvidne imovine, mogućnost dugih pravnih sporova te rizik da Kalifornija izgubi dio najbogatijih poreznih obveznika.

Službena fiskalna analiza zato ne daje jednostavan odgovor o konačnom učinku: očekuje velik jednokratni prihod, ali i moguć trajniji pad dijela postojećih poreznih prihoda.

Ishod glasanja mogao bi biti važan i izvan Kalifornije jer će pokazati postoji li među biračima politička potpora za oporezivanje samog bogatstva, a ne samo prihoda najimućnijih građana.