ENNA Geo, tvrtka koja u sastavu ENNA Grupe razvija projekte proizvodnje električne energije iz geotermalnih izvora, dovršila je ovih dana akviziciju društva IGeoPen d.o.o. čime je preuzela puno vlasništvo nad trima geotermalnim istražnim prostorima: Ernestinovo, Sječe i Pčelić.
Ovom akvizicijom, uz postojeće projekte Zagocha i Babina Greda, ENNA Geo sada razvija ukupno pet projekata geotermalnih elektrana, dodatno učvršćujući svoju poziciju jednog od vodećih regionalnih investitora u iskorištavanje geotermalne energije.
Potvrda dugoročne strategije
“Ovo je više od poslovnog širenja. Riječ je o potvrdi našeg dugoročnog uvjerenja da je geotermalna energija jedan od najpouzdanijih obnovljivih izvora energije današnjice. Naša je ambicija jasna: pridonijeti izgradnji čišće, otpornije i energetski neovisnije budućnosti Hrvatske.
Kako Europa nastavlja svoju energetsku tranziciju, povećanje domaće proizvodnje energije iz obnovljivih izvora više nije samo okolišni cilj, već i pitanje gospodarske otpornosti i nacionalne energetske sigurnosti”, izjavila je Ivana Meašić, direktorica ENNA Geo, prilikom potpisivanja ugovora o preuzimanju IGeoPena koji je donedavno bio u vlasništvu Star Energy Groupe.
S pet projekata u razvoju ENNA Geo, poručuju, aktivno doprinosi iskorištavanju geotermalnog potencijala Hrvatske i izgradnji sigurnije te održivije energetske budućnosti.
Iz Star Energy Groupe su ranije objasnili kako je njihova odluka o prodaji povezana s kašnjenjem u donošenju poticajnih tarifa za geotermalne projekte u Hrvatskoj.
“S obzirom na kašnjenje u objavi poticajne otkupne cijene za geotermalne projekte od strane hrvatske Vlade smatramo da je prodaja IGeoPena u najboljem interesu njezinih dioničara”, poručili su tada iz Star Energyja.
Dodali su da će transakcija omogućiti fokus na ključne projekte u Ujedinjenom Kraljevstvu, oslobađanje oko 5,2 milijuna eura vezanih sredstava te smanjenje budućih kapitalnih obveza povezanih s hrvatskim licencama.
Star Energy Group na hrvatsko tržište ušla je u kolovozu 2023. godine, preuzevši udio u IGeoPenu, koji je posjedovao licencu za istraživanje geotermalnih voda Ernestinovo.
Hrvatska raspolaže značajnim geotermalnim resursima. Procjene ukazuju na ukupni potencijalni kapacitet od 1000 MW za geotermalne elektrane. Da bismo bili slikovitiji, to predstavlja proizvodni potencijal otprilike tri puta veći od hrvatskog udjela u nuklearnoj elektrani Krško, koja pokriva 16 posto potrošnje električne energije u Hrvatskoj. No, potencijal je jedno, a stvarnost nešto drugo.
Stvarnost je, naime, takva da Hrvatska trenutačno nema nijednu geotermalnu elektranu koja proizvodi električnu energiju. U svakom slučaju, stručnjaci već odavno ukazuju na to da geotermalne elektrane mogu doprinijeti uravnoteženju elektroenergetskog sustava.
Kontinuirana proizvodnja
No, tražene investicije su poprilične i imaju dugi rok povrata. Cijena jedne bušotine je u prosjeku od 10 do 15 milijuna eura, njezina izrada traje između 80 i 120 dana, a za jednu elektranu je obično potrebno imati četiri ili više bušotina. Prevedeno u eure, cijena realizacije geotermalne elektrane po MW-u priključne snage je oko 8,1 milijuna eura, dok je za solare cijena po MW oko pola milijuna eura, a za vjetroelektrane 1,3 milijuna eura. Međutim, ono što valja imati na umu jest usporedba geotermala s kombinacijom solara i baterije po MW-u priključne snage.
U toj usporedbi geoterme nisu skuplje. I na kraju, ali ne i najmanje važno: za razliku od ostalih obnovljivaca, geotermalna elektrana proizvodi električnu energiju praktički 24 sata, 365 dana u godini, bez obzira na vremenske uvjete i doba godine. Radni vijek geotermalnih elektrana procjenjuje se na preko četrdeset godina.
