Na ovogodišnjem izdanju najveće regionalne financijske konferencije Izazov promjene, koja se odvija pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske, sudjelovalo je gotovo 600 predstavnika financijske industrije, investicijske zajednice i regulatornih institucija iz Hrvatske i inozemstva. Konferenciju tradicionalno zajednički organiziraju Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) i Zagrebačka burza, a njezin program i ove je godine otvorio prostor za razmjenu mišljenja o najvažnijim gospodarskim i tržišnim kretanjima.

Jedan od najzanimljivijih panela bio je onaj s naslovom “Plavo-zelena ekonomija: Od polja do obale: investicije koje mijenjaju Hrvatsku”, na kojem su govorili predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić, većinski vlasnik Žita Marko Pipunić, predsjednik Uprave Valamara Željko Kukurin te Vanja Vlak, glavni financijski direktor Bosqar Investa.

Hrana je veliki potencijal

Martina Dalić na početku je razgovora ukazala na činjenicu da Podravka gotovo 70 posto svoje prodaje ostvaruje na izvoznim tržištima.

“Da, za nas je zbog tih brojki strano tržište zanimljivije i važnije. Što se domaćeg tržišta tiče, tu nam je turizam važan kanal prodaje. Realizirali smo velike investicije od 250 milijuna eura. Rezultat je moderan kompleks od 11 tvornica u Koprivnici. Fokus je sad na Podravka Agriju, najviše ulažemo u farme. Država je u cijeloj priči bila vrlo konstruktivna, koristili smo zakon o poticanju ulaganja. Možda bi bilo dobro da velike tvrtke mogu participirati u EU fondovima. Ne smijemo zaboraviti investicijske timove, oni su iznimno važan dio investicijskog ciklusa”, naglasila je Dalić.

Vlak je govorio o strategiji Bosqara posebno u svjetlu nedavno najavljenog preuzimanja PIK Vrbovca. “Želimo stvoriti integrirani sustav. U Sloveniji i Hrvatskoj postoji veliki potencijal za proizvodnju hrane. Primjerice, Panvita je jako bitna, a s PIK-om postajemo najjači proizvođač mesa u regiji. Regija je naše igralište. ‘Food’ vertikala generirala je 163 milijuna eura poslovnih prihoda u prvoj polovici 2026. godine te je prihodom postala najveća vertikala Bosqar Invest grupe. Rast na godišnjoj razini potaknut je uključivanjem Mlinara u prehrambenu vertikalu, kao i rastom EBITDA-e u poslovnim vertikalama BPTO i HR te nastavkom rasta Grupe Panvita. Naša ‘food’ vertikala će ove godine doći na 600 milijuna eura, ali to nije dovoljno. Želimo održivi i veliki sustav. Svaka nova investicija mora nam donijeti dodanu vrijednost”, jasan je Vlak.

Pipunić je odgovorio na pitanje koje su ga često pitali u posljednjih godinu dana – kako to da se odlučio za izlazak na burzu i na smanjenje svog vlasništva u Žitu. “Kad sam krenuo u poduzetništvo prije 35 godina, želio sam brzo akumulirati kapital, to je bilo takvo vrijeme. S vremenom imate drugačije ciljeve, želite kapital stabilizirati. Ostvarili smo neke ciljeve, a i biologija čini svoje. Jedan čovjek to više ne može voditi sam. Podijelio sam privilegiju i odgovornosti. Teško je ne voljeti djecu, ali oni nemaju isti motiv kao ja. Odlučio sam zato izaći na burzu. Treba razvijati tvrtku, a ne sebe. Uvijek volim reći kako tvrtka mora nadživjeti vlasnika”, slikovit je bio Pipunić.

Vlasnik Žita posebno je apostrofirao važnost kooperanata, taj model vrlo uspješno funkcionira u Slavoniji.

“Ne možete prevariti biologiju i logiku. Treba razvijati sinergije, posebno na manjem prostoru, jer one nam donose dodanu vrijednost”, podvukao je Pipunić.

pametno rješenje

Monri Payments prvi u regiji trgovcima omogućuje Click to Pay rješenje u suradnji s Mastercardom

mikro poduzetnici

Velike promjene ne donose samo veliki sustavi

Predsjednik Uprave Valamara Željko Kukurin bio je pomalo kritičan prema domaćem turističkom sektoru i ostvarivanju njegovih potencijala čemu se još uvijek zapravo nismo približili.

Novac od turizma u Hrvatskoj

“Nismo na razini na kojoj bi mogli biti. Hrvatska ostvaruje oko 15 milijardi eura turističkih prihoda i više od 110 milijuna noćenja godišnje. No, ključno pitanje nije koliko turista dolazi, nego koliko turističke potrošnje ostaje u hrvatskom gospodarstvu. Prema istraživanju profesora Mikulića i Srhoja, od svakih 100 eura turističke potrošnje svega 48 eura ostaje u Hrvatskoj. U Valamaru činimo suprotno. Želimo podržati lokalnu proizvodnju hrane, imamo 80 posto domaće hrane. Tako bi to trebalo raditi u turizmu, to je važnije od brojanja noćenja i statistike. Hrana ima i drugi efekt. Kad kod nas u kuhinji probate neko maslinovo ulje ili pršut od lokalnih proizvođača, možda to poželite i kupiti kad se vratite doma. To je taj popratni efekt. Valfresco ima 200 lokalnih partnera. Naišli smo na logističke izazove. Valamar je zato krenuo raditi centralnu kuhinju. Sljedeće godine ćemo tu hranu distribuirati i u Dubrovniku. Gosti to traže. Žele originalnost, lokalne proizvode. Zato je percepcija bolja”, rekao je Kukurin.

Martina Dalić rekla je kako su uvijek velike tvrtke pokretači rasta, ali i upozorila da treba razvijati i male i srednje igrače.

“Jedan od problema rasta u Hrvatskoj je broj, položaj i snaga velikih tvrtki. Naš ultimativni cilj – naš proizvod mora biti konkurentan. Tu nailazimo na izazove jer svi u lancu moraju biti konkurentni. Potrošači žele kvalitetan proizvod i niže cijene. Tu su mnogi faktori koji utječu zato smo odlučili uključiti sve vise kooperanata iz Hrvatske. Da bi taj ekosustav bio dobar, moramo imati znanje koju naši kooperanti moraju moći pratiti. Naše je igralište globalno. Natječemo se s Nestléom, Unileverom….to je teška utakmica, ali moramo to izdržati”, jasna je Dalić.

Vanja Vlak naglasio je još jedan element zbog čega je naša regija atraktivna u kontekstu proizvodnje hrane.

“Proizvodnja hrane postaje sve teža zbog regulacije, zato naša regija ima veliku priliku. No motate imati količine i logistiku jer cilj su Njemačka, Italija, Austrija. Sva ona tržišta gdje možete prodati te veće količine”, jasan je Vlak.

Pipunić je još jednom nasmijao okupljene odgovorom na pitanje kako je uspio Talijanima prodati pršut.

“Tko bi rekao da ćemo jednog dana voziti kineske aute, a vidimo da se to sve više događa. Moramo biti kvalitetni. Tako smo mi pršut kao jednostavni proizvod izvezli. Talijan je vidio da mu je jeftiniji pršut kod mene, nego da ga proizvodi sam. Vrlo jednostavno. Imam svoje svinje, to je ta moja prednost. Nije to neka genijalnost, receptura je ionako poznata. Ne može se to usporediti s prošlim vremenima kad je bilo znatno teže. Recimo, nekad je najteže bilo doći do neke vizit karte nekog važnog direktora nabave i s njim dobiti priliku popiti butelju vina. Kad ste to obavili, sve ostalo ide samo po sebi. Mi smo inferiorni iz samo jednog razloga – jer nemamo globalne kontakte. Imamo sve druge privilegije koje nam je naš prostor dao, ali smo mali u globalnim okvirima”, kaže Pipunić

Kukurin je još jednom upozorio na prilike koje imamo, posebno u turizmu.

“Turizam je kao sport, svi to komentiraju. Sada imamo priliku za plasman naših proizvoda. Kod nas dominiraju apartmani i gosti koji ne troše. S druge strane, imate Pical i kvalitetu koju mi imamo. Naši istarski vinari su kroz turizam i stvorili brendove. Malvazija je popularnija zbog turizma, bas kao i maslinovo ulje. Dalmacija ima problema s plasmanom hrane, Istra nema. Veliki sustavi mogu pokrenuti tu zeleno-plavu priču”, jasan je Kukurin.

Turisti žele više destinacija

Martina Dalić upozorila je kako je temeljno pitanje kako poljoprivredni proizvodi putuju po Hrvatskoj.

“Kilogram rajčice ovog je ljeta kod proizvođača koštalo 95 centi, u Dalmaciji i na Dolcu je pet eura. Dakle, imamo problem – mali ne mogu iznijeti svoju robu na tržište. Možda bi bilo dobro razmisliti o logističkom povezivanju malih proizvođača, a to je vrlo izazovno i s dugim povratom”, upozorila je Dalić.

Na pitanje moderatora što bi napravili s 500 milijuna poklonjenih eura, odnosno u što bi ga investirali, najoriginalniji odgovor dao je Marko Pipunić.

“Ja bih vratio dvije do pet tisuća obitelji iz Irske. Dao bih im novac u ruke. Popravili bismo demografiju, a unaprijedili bismo i proizvodnju hrane. Željko i ja ćemo napraviti za dvije godine jedan dogovor jer turisti žele obići više destinacija, u ovom slučaju Istru i Slavoniju. U Slavoniji je lijepo, potencijal je ogroman. Ulažite u Slavoniju”, rekao je Pipunić i zaradio pljesak okupljenih. Kukurin je dao zanimljiv odgovor na pitanje gdje se vidi za pet godina.

“Za pet godina se vidim u turistički razvijenijoj Hrvatskoj. Ali, moramo raditi pametnije. Jasno je da je plasman hrane na strana tržišta nužan, ali moramo shvatiti da hranu najlakše možemo izvoziti kroz turizam. Tu treba vise ulagati u kvalitetu, prvenstveno hotele. Moramo restrukturirati turističku ponudu da kroz to povećamo i plasman hrane”, zaključio je Kukurin.