Srpski gospodarski rast ubrzat će se na 3,1 posto u 2026. s 2 posto zabilježenih u 2025., potaknut rastom realnih plaća, kreditnom ekspanzijom, javnom potrošnjom i snažnim izvozom električnih vozila, navodi se u izvješću Svjetske banke.

Izvoz Fiatovih auta

Prema projekcijama ove međunarodne financijske institucije, gospodarski zamah Srbije nastavit će jačati u nadolazećim godinama, s očekivanim stopama rasta od 3,7 posto u 2027. i 3,5 posto u 2028. Očekuje se da će slabljenje političke i izborne neizvjesnosti otvoriti prostor za jačanje investicijske aktivnosti u Srbiji, Bosni i Hercegovini i na Kosovu. Zahvaljujući tome, s javnim ulaganjima, turizmom i rastom izvoza, rast BDP-a Srbije projiciran je u prosjeku od 3,6 posto u razdoblju 2027.-2028. godine. Domaća politička nesigurnost navodi se kao opći rizik koji može odgoditi ključne odluke, usporiti zamah reformi, otežati apsorpciju sredstava EU i potkopati povjerenje investitora. Ubrzanje aktivnosti u Srbiji u 2026. godini dolazi u vrijeme kada se šira regija Zapadnog Balkana oporavlja prosječnom stopom od 3,1 posto. Osim domaće potražnje, značajan doprinos daju sektor turizma i prometa. Srbija je ojačala svoju poziciju regionalnog tranzitnog i zrakoplovnog čvorišta. Proširenje zračne povezanosti Beograda omogućilo je značajan priljev putnika i putovanja iz Ruske Federacije i Turske, što je pomoglo u ublažavanju negativnih učinaka poremećaja na bliskoistočnim rutama.

Pozitivni pomaci zabilježeni su na tržištu rada, gdje je stopa nezaposlenosti nastavila silazni trend. Međutim, visok udio poreza na rad – koji čine oko 41 posto ukupnih poreznih prihoda države – naglašava potrebu za dugoročnim strukturnim prilagodbama. Svjetska banka upozorava da visoka ovisnost fiskalnog sustava o porezima na rad predstavlja strukturni rizik. Ako primjena umjetne inteligencije i automatizacije dovede do poremećaja na tržištu rada ili sporijeg rasta plaća u odnosu na BDP, može doći do sužavanja porezne osnovice i pritiska na financiranje socijalnog i mirovinskog sustava, posebno u uvjetima ubrzanog demografskog starenja.

Posebno svijetla točka u srpskom gospodarstvu je automobilski sektor. Nakon što je početkom 2025. započela proizvodnja Fiatovih baterijskih električnih vozila za europsko tržište, proizvodnja automobila u Srbiji skočila je za gotovo trećinu (oko 33 posto) u razdoblju siječanj-srpanj 2026. u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. Ovaj snažan rast potaknut je radom novog proizvodnog pogona u drugoj godini rada, čiji je izvoz prvenstveno usmjeren u Italiju.

Rast izvoza automobila u Srbiji ublažio je pritiske u regiji Zapadnog Balkana, kompenzirajući pad izvoza električne energije iz Srbije na koji je utjecalo uvođenje Mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljika Europske unije (CBAM). Osim toga, usporavanje gospodarske aktivnosti i slabija potražnja u Europskoj uniji, koja je ključni trgovinski partner, izravno ugrožavaju izvozno orijentirane sektore i industrijske lance opskrbe, prema Svjetskoj banci.

Srbija ostaje glavno odredište za izravna strana ulaganja (FDI) na Zapadnom Balkanu, privlačeći više od 40 posto ukupnog priljeva u ovu regiju. Međutim, u prvom tromjesečju 2026. godine zabilježen je nagli privremeni pad priljeva FDI zbog globalne i domaće neizvjesnosti, što je uzrokovalo da neki investitori odgode projekte ili vrate profit. Izvješće predviđa da će se, kako se politička i izborna neizvjesnost budu smanjivale, investicijska aktivnost ponovno oporaviti. Kao rizici za sljedeće razdoblje ističu se novi cjenovni šokovi na tržištu energije i prometa. Ponovna eskalacija sukoba na Bliskom istoku ili poremećaji u opskrbi gorivom mogu povećati troškove prijevoza i proizvodnje, potaknuti inflacijske pritiske i produžiti trajanje povišenih kamatnih stopa, smatra SB.

Digitalna transformacija

Više kamatne stope i prinosi na državne obveznice povećavaju troškove zaduživanja i mogu istisnuti privatna ulaganja, navodi SB kao negativan utjecaj koji bi mogao utjecati na srpsko gospodarstvo.

Posebno poglavlje izvješća Svjetske banke posvećeno je digitalnoj transformaciji i primjeni umjetne inteligencije (AI). Srbija se ističe kao jedan od lidera u regiji po pitanju državnih ulaganja u računalnu infrastrukturu. Nakon otvaranja Državnog podatkovnog centra u Kragujevcu 2020. godine, Vlada Srbije trenutačno ulaže u nabavu trećeg superračunala u suradnji s Vladom Francuske.

Kupujete online?

Dosta vam je upisivanja broja kartice? Stiže jednostavniji način plaćanja

promo

Koliko vrijedi dobar internet? Cijena, kvaliteta i ulaganja pod povećalom

U srpskom gospodarstvu 18,3 posto velikih poduzeća (s više od 250 zaposlenih) aktivno koristi tehnologije umjetne inteligencije, što predstavlja značajan udio u usporedbi s drugim gospodarstvima u razvoju u regiji.