Njemačka se našla u velikom problemu – želi imati najsnažniju vojsku u Europi, a sve više njemačkih mladića odbija vojnu službu. Iako ovaj trend nije nov, nedavni podaci nadležnog saveznog ureda pokazuju da je porast dramatičan. Pitanje vojne službe ponovno se snažno vraća u središte društvene i političke rasprave u Njemačkoj.

Oni koji odbijaju služene vojnog roka pozivaju se na prigovor savjesti. Od siječnja do kraja kolovoza ove godine Savezni ured za obiteljske poslove i civilno društvo već je primio 12.102 zahtjeva za prigovor savjesti, izvijestili su Funke Media Group i Redaktionsnetzwerk Deutschland.

Fond od 500 milijardi eura

To znači da je broj zahtjeva već tri puta veći nego u cijeloj 2025. godini, za koju je Savezni ured zabilježio 3879 zahtjeva. Usporedba s podacima sredinom godine dodatno ilustrira snagu ovog trenda: do kraja lipnja 2026. Savezni ured izvijestio je o primitku 5862 zahtjeva. U roku od samo dva mjeseca, u srpnju i kolovozu, broj se više nego udvostručio na 12.102.

Istodobno, njemačka vlada postavlja ambiciozan cilj za budućnost svojih oružanih snaga. Kancelar Friedrich Merz najavio je da želi od Bundeswehra stvoriti najjaču konvencionalnu vojsku u Europi. To je ključni element njegove sigurnosne politike u strahu od Putinove Rusije, a vlada je već poduzela i velike financijske korake kako bi taj cilj ostvarila. U svojoj prvoj kancelarskoj izjavi Merz je poručio da će Bundeswehr dobiti financijska sredstva potrebna da postane najjača konvencionalna vojska Europe. Financijski okvir za takvo jačanje oružanih snaga jedan je od najvećih zaokreta u njemačkoj politici posljednjih desetljeća. Njemački Bundestag izmijenio je ustavni okvir kako bi se omogućila veća ulaganja u obranu, dok je istodobno osnovan poseban fond od 500 milijardi eura za velika ulaganja u infrastrukturu.

Upravo se u tom kontekstu otvara pitanje tko će popuniti redove buduće, znatno veće njemačke vojske. Povećanje broja zahtjeva za prigovor savjesti dolazi u trenutku kada Berlin želi privući veći broj vojnika. Nova politika vojne službe trebala bi povećati broj raspoloživih pripadnika Bundeswehra, prije svega kroz dobrovoljno služenje. Ako se ciljani broj ne postigne, Bundestag može odlučiti o takozvanom sustavu novačenja “temeljenom na potrebama”.

Povećanje broja zahtjeva za civilno služenje povezano s napetom sigurnosnom situacijom i zakonom o novoj vojnoj službi, koji je stupio na snagu 1. siječnja ove godine. U Njemačkoj je obvezni vojni rok ukinut 2011. godine, a prema novom modelu, osnovna vojna služba u Njemačkoj traje najmanje šest mjeseci. Novačenje je obavezno za mladiće rođene 2008. ili poslije. Cilj je prije svega regrutirati dobrovoljce kako bi se proširile oružane snage. No mogućnost obveznog novačenja očito potiče mnoge mlade da se pozovu na prigovor savjesti. Njemačko zakonodavstvo pritom izričito priznaje pravo pojedinca da odbije služenje vojske s oružjem zbog savjesti. To pravo zajamčeno je člankom 4. stavkom 3. njemačkog Ustava, prema kojem nitko ne smije biti prisiljen protiv svoje volje na vojnu službu s oružjem.

Novac nije dovoljan

Prigovor savjesti, međutim, ne znači automatski i oslobađanje od svake obveze prema državi. U slučaju odobrenog prigovora savjesti vojna služba s oružjem može biti zamijenjena civilnom službom. Tako se pred Njemačkom pojavljuje paradoks: država istodobno želi dramatično ojačati vojsku i povećati broj njezinih pripadnika, dok sve veći broj mladih traži mogućnost da ne služi s oružjem. Za vladu je to pitanje društvenog prihvaćanja ili odbacivanja nove sigurnosne politike.

Ako se trend nastavi, Berlin će se morati suočiti s izazovom koji nije moguće riješiti samo povećanjem vojnog proračuna. Za izgradnju vojske kakvu Merz najavljuje potrebni su ljudi spremni služiti u oružanim snagama. Upravo je odnos između ambicije da Njemačka izgradi najjaču konvencionalnu vojsku u Europi i ustavnog prava pojedinca da odbije nošenje oružja ključno pitanje njemačke sigurnosne politike.

nije svaki isti

Zaboravite pitanje „isplati li se električni automobil“. Danas je važnije nešto drugo

Zagrebački startup

Razvili su platformu koju koriste Zaba, INA i Sofascore. Sada žele na strano tržište