Tema ograničenja cijena već je neko vrijeme “živa” u javnom prostoru. Nije to ništa čudno jer ograničenja cijena u raznim modalitetima postoje još od 2022. godine.

Nije nikakva tajna da su zbog posljedica te regulative najviše ugroženi mali kvartovski dućani, gdje su uglavnom prisutni obiteljski biznisi. Oni koji imaju manje artikala na policama, izrazito su ovisni o osnovnim namirnicama i kao takvi su znatno ugroženiji.

Dorada regulative nužna

Dragan Munjiza, iskusni stručnjak s bogatom karijerom u vođenju velikih FMCG kompanija, uključujući nekadašnju poziciju predsjednika Uprave Konzuma, kaže za Poslovni dnevnik da se nada da će Ministarstvo gospodarstva doraditi regulativu sidrenih cijena kako bi ona bila preciznija i razumljivija. Ovako, ostaju dvojbeni njezini dometi.

“Za trgovce to podrazumijeva izmjene velikog broja cjenika i oznaka, ali i prilagodbe web-shopova, baza podataka, IT sustava, kao i dodatni angažman zaposlenika”, precizira Munjiza.

Iako se regulativa objašnjavala interesima potrošača, valja imati na umu i njezine limite.

“S jedne strane, potrošačima bi to trebalo odgovarati, ali moraju biti jako informirani i koncentrirani. Za potrošače s manjim dohotkom je to dobro. Ljudi koji su proaktivni se ne žale, odnosno prilagođavaju se. Ali za to bi morali, recimo, biti u mirovini, odnosno imati vremena. Velika većina ljudi ne stigne se baviti usporedbom cijena”, kaže za Poslovni dnevnik Dragan Munjiza.

Naravno, problem za male trgovce je taj što su oni praktički u neravnopravnom položaju na tržištu. Manji broja artikala na policama smanjuje im manevarski prostor, a time i mogućnost za normalno profitabilno poslovanje, jasan je Munjiza.

“Ne odgovara im ograničenje rada nedjeljom jer su mnogi u malim kvartovskim trgovinama kupovali upravo nedjeljom. Sad se kupuje na benzinskim postajama, i to skuplje. Na kraju će se ljudi uvijek snaći, ali ostaje činjenica da se tržišna pozicija kvartovskih trgovina pomalo izgubila”, jasan je Munjiza.

najslabije točke

Nije problem samo hakerski napad: Struja, vrućina i voda mogu zaustaviti cijelo poslovanje

Kupujete online?

Dosta vam je upisivanja broja kartice? Stiže jednostavniji način plaćanja

Kad potrošači počnu manje kupovati, onda trgovci reagiraju, no to se zasad ne događa.

“Vidimo da maloprodaja ipak raste, ali dakako da bi trebalo zagrebati ispod površine i vidjeti stvarnu strukturu”, dodaje Munjiza.

Dobro obaviješteni izvor iz maloprodajnog sektora potvrdio nam je da su male trgovine praktički na rubu profitabilnosti.

“Ne bi nas trebalo iznenaditi ako bude zatvaranja malih trgovina tijekom iduće godine, posebno onih koji se nalaze u blizini velikih objekata trgovačkih lanaca. Njihova je pozicija i prije ovih mjera bila teška, a danas je gotovo neizdrživa. Možda bi valjalo podsjetiti i na činjenicu da se dio proizvoda prodaje po cijeni nižoj od nabavne, a to je zapravo kršenje Zakona o trgovini i Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi”, upozorava naš izvor.

Valja podsjetiti i na slučaj kažnjenog trgovca koji je kumulirajući popuste za određenu skupinu kupaca (umirovljenici) ušao u “nepošteno trgovanje jer je roba prodana ispod nabavne vrijednosti s PDV-om, za što je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja izrekla prekršajnu kaznu”.

Mali trgovci ogorčeni su jer višegodišnja važeća regulativa kao da nema rok trajanja. Svaka vrijedi do opoziva ili zamjene, pa se nisu “produljivale” svakih nekoliko mjeseci. Popis je proširen tri puta: s devet artikala u šest skupina na 30 proizvoda, zatim na 70 (30 proizvoda i 40 kategorija) te na stotinu (29 proizvoda i 71 kategorija). Vlada je u jedanaestom paketu mjera od 10. rujna ove godine zadržala popis od stotinu proizvoda. Na ovaj način, mali su trgovci stavljeni još u nepovoljniji položaj u odnosu na velike trgovačke lance koji imaju puno manje nabavne cijene. Tako pojedini mali trgovci odlučuju povući pojedine proizvode obuhvaćene Odlukom s polica, jer trpe izravne gubitke imajući ih u ponudi.

Simulacija koju je Poslovni dnevnik dobio na uvid pokazuje kako u razdoblju od 10. rujna 2022. do 31. kolovoza 2026. procijenjeni bruto gubitak marže iznosi 16 do 29,5 milijuna eura. Učinak na EBITDA-u nakon kompenzacije i troška usklađivanja iznosi 15,5 od 32,2 milijuna eura. Oportunitetni trošak prostora prikazan je zasebno i iznosi 0,5 do 2 milijuna eura. Najveći godišnji iznos odnosi se na 2025. godinu: 5,9 do 11,2 milijuna eura (iz razloga proširenja broja proizvoda).

Jasno je da su trgovački lanci koji imaju manje formate pogođeniji od većih – kupci u njih često svraćaju samo po osnovne proizvode (kruh, mlijeko, jaja, brašno) gdje, primjerice, Studenac nije imao dovoljne marže da može pokriti troškove. Tako je taj lanac imao natprosječnu prodaju cigareta, telekom bonova, pića (voda, sokovi) te osnovnih prehrambenih artikala. Kvartovski dućani jednostavno tome služe. Stoga su krenuli u kompenzacije na drugim proizvodima – kozmetika i slično – zbog čega su često negativno reagirali kupci, pogotovo na obali.

Strahovito urušavanje

Ograničenje cijena na jednoj strani, vodi u kompenzacijske marže na drugoj (manje ili više, ovisno o formatima trgovina) i nisu borba protiv inflacije. Nastavak ograničenja cijena bit će i kraj za manje formate trgovina jer jednostavno ne postoji dovoljan broj artikala za kompenzaciju marži.

To se, primjerice, dogodilo i Studencu koji se nedavno urušio strahovitom brzinom i već je u postupku predstečajne nagodbe. Nije, dakako, Studenac došao u probleme samo zbog ograničenja cijena proizvoda, problem je u formatu, politici i odgovornosti vlasnika (pogotovo u zadnjem poglavlju prije predstečaja, u najmanju ruku dubioznim poslovnim odlukama), ali manji formati trgovina imaju sustavne probleme i zbog modela ograničavanja cijena to će se sve više osjetiti.