Hrvatske banke izbile su na vrh europske ljestvice profitabilnosti, iako im je ukupna dobit u prvom polugodištu pala. Prema analizi ekonomista Ivice Brkljače, temeljenoj na novim podacima Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA), vodeće su prema prinosu na kapital, dok prema prinosu na imovinu dijele prvo mjesto s Bugarskom. No, taj plasman ne znači da domaće banke ostvaruju rekordnu profitabilnost, već više govori o promjenama na drugim tržištima na kojima su se pokazatelji nekadašnjih europskih predvodnika spustili ispod hrvatskih razina.

U posljednja dva tromjesečja

Prinos na kapital (ROE) hrvatskih banaka iz EBA-ina uzorka u prvom polugodištu 2026. iznosio je 18,5 posto, dok je prosjek Europske unije i Europskoga gospodarskog prostora iznosio 11,3 posto. Slijede Bugarska sa 17,5 posto te Austrija i Španjolska s po 16,8 posto. Hrvatski prinos na imovinu (ROA) iznosio je dva posto, jednako kao u Bugarskoj, dok je prosjek EU-a i EGP-a bio 0,79 posto. Oba pokazatelja povezuju ostvarenu dobit s veličinom banke, prvi s njezinim kapitalom, a drugi s ukupnom imovinom.

Podaci su objavljeni u EBA-inu pregledu rizika za drugo tromjesečje, ali pokazatelji profitabilnosti izračunati su na temelju dobiti za cijelo prvo polugodište, preračunate na godišnju razinu. Usporedba pokazuje koliko su banke zaradile u odnosu na prosječan kapital i imovinu, a ne samo koliko je eura dobiti ostvareno.

Hrvatske banke, ističe Brkljača, na vrh su prema oba pokazatelja došle tek u posljednja dva tromjesečja. Od početka 2023. prema ROE-u zauzimale su između četvrtog i desetog mjesta, a prema ROA-u uglavnom između drugog i sedmog. Pritom je njihova profitabilnost prije tri godine bila viša nego danas: u prvom polugodištu 2023. ROE je iznosio 20,1 posto, u istom razdoblju 2024. godine 18,9 posto, a lani 18 posto. ROA se od prvog polugodišta 2023. smanjio s 2,25 na dva posto.

Unatoč tada višem prinosu na kapital, Hrvatska je u prvom polugodištu 2023. bila tek osma. Ispred nje bile su, među ostalima, Mađarska s ROE-om od 28,7 posto, Cipar s 26,3 posto i Litva s 25,3 posto. Danas se pokazatelj u tim zemljama kreće između 13,6 i 15,7 posto.

“Prvo mjesto hrvatskih banaka više govori o padu profitabilnosti u drugim zemljama nego o njezinu rastu u Hrvatskoj. Hrvatske banke zadržale su razmjerno visoku profitabilnost, dok su se mnoge od onih koje su ranije bile ispred njih spustile ispod hrvatskih razina”, objašnjava Brkljača.

Dio objašnjenja vidi u neto kamatnoj marži. U baltičkim zemljama i na Cipru ona je u prvom polugodištu 2026. bila za 0,8 do 1,3 postotna boda niža nego dvije godine ranije. Na tim tržištima prevladavaju krediti s promjenjivom kamatnom stopom vezanom uz Euribor, pa se prethodno smanjenje kamata Europske središnje banke brzo prelilo na prihode banaka. U Hrvatskoj je pad marže bio blaži, približno pola postotnog boda.

U Hrvatskoj udruzi banaka (HUB) potvrđuju da je snažniji pad pokazatelja profitabilnosti u drugim zemljama promijenio europski poredak. Relativnu otpornost domaćih banaka objašnjavaju rastom kreditiranja, povezanim s bržim gospodarskim rastom, koji povećava osnovicu za ostvarivanje prihoda. Prema podacima HNB-a koje navode, neto krediti kućanstvima u kolovozu bili su 10,6 posto viši nego godinu ranije, a krediti poduzećima 11,1 posto.

najslabije točke

Nije problem samo hakerski napad: Struja, vrućina i voda mogu zaustaviti cijelo poslovanje

Kupujete online?

Dosta vam je upisivanja broja kartice? Stiže jednostavniji način plaćanja

“Razlog za manji pad profitabilnosti u Hrvatskoj leži u rastu osnovice za stvaranje prihoda”, ističu iz HUB-a. Ujedno napominju da su kamatne stope koje Eurosustav plaća bankama na viškove likvidnosti u prvom polugodištu bile niže nego ranijih godina, što je pritiskalo prihode banaka.

Prema podacima HNB-a koje navodi HUB, dobit banaka u prvom polugodištu bila je 5,9 posto niža nego u istom razdoblju 2025. Prinos na imovinu smanjio se s 1,86 na 1,64 posto, a prinos na kapital sa 16,69 na 15,53 posto. Ti se pokazatelji razlikuju od vrijednosti iz EBA-ine usporedbe, koja se temelji na uzorku banaka.

Pad ukupne dobiti dogodio se unatoč rastu dvaju važnih izvora prihoda. Kamatni prihodi dosegnuli su 1,52 milijarde eura, prema 1,48 milijardi godinu ranije, ali su porasli i kamatni rashodi, na 395,8 milijuna eura. Prema zaokruženim podacima HNB-a, neto kamatni prihod blago je povećan na približno 1,12 milijardi eura. Neto prihod od naknada i provizija porastao je oko 6,2 posto, s 324,2 na 344,4 milijuna eura. HUB naglašava da vodeći plasman prema profitabilnosti ne prati jednako visoka pozicija prema neto kamatnoj marži. Prema EBA-inim podacima koje navode, ona je sredinom godine u Hrvatskoj iznosila 2,5 posto. U odnosu na isto razdoblje 2025. smanjila se za 0,1 postotni bod. Hrvatske banke prema tom su pokazatelju bile na 13. mjestu u Europi, ispod Slovenije s maržom od 3,1 posto i Mađarske s 4,6 posto.

Visoki prinosi, rastući rizici

Promjena poretka pojedinih zemalja ne znači da profitabilnost europskog sektora općenito pada. EBA navodi da je prosječni ROE porastao s 10,7 na 11,3 posto na godišnjoj razini, ponajprije zahvaljujući većem kreditiranju i širenju neto kamatne marže. Pridonijeli su i neto prihodi od naknada, dok su troškovi ostali uglavnom stabilni.

Visoka profitabilnost otvara i pitanje kapaciteta za financiranje novih ulaganja. Predsjednik EBA-e François-Louis Michaud izjavio je za Reuters da europske banke imaju snažan kapital i dobit, ali ih fragmentacija tržišta ograničava u financiranju. Uz spajanja, važnima smatra prekogranično kreditiranje i financijsku integraciju.

Hrvatski sustav također je zadržao visoku kapitaliziranost i likvidnost: stopa ukupnoga kapitala na kraju lipnja iznosila je 22,1 posto, a koeficijent likvidnosne pokrivenosti 196,2 posto. EBA ipak upozorava da očekivani rast kamata, uz potporu prihodima banaka, može povećati njihove troškove i kreditne rizike. Održivost visoke profitabilnosti domaćih banaka ovisit će i o nastavku snažnog rasta kreditiranja koji, prema HUB-u, ublažava njezin pad, te o sposobnosti klijenata da uredno otplaćuju kredite.