Koliko plaćamo internet i koliko za taj novac dobivamo? Pitanje naizgled jednostavno, ali odgovor nije samo na računu koji svaki mjesec stiže korisniku. Prema HAKOM-ovu istraživanju o navikama i zadovoljstvu korisnika internetskih usluga za 2025., 37 posto korisnika ne zna kojom se brzinom koristi. Među korisnicima koji su promijenili operatora, 49 posto kao razlog navodi nižu cijenu konkurencije, a 45 posto spor internet, odnosno brzinu nižu od ugovorene.
Istodobno je 67 posto korisnika zadovoljno uslugom fiksnog interneta, a zadovoljstvo mobilnim internetom za kućanstvo iznosi 66 posto. Cijena je, dakle, važna, ali nije jedino što korisnici procjenjuju. Važni su i brzina, kvaliteta i pouzdanost usluge.
Upravo će se tim pitanjima baviti 13. Dan tržišta elektroničkih komunikacija, koji HAKOM 13. listopada organizira u Zagrebu. Za istim će se stolom okupiti A1, Hrvatski Telekom i Telemach, Udruga Potrošački centar, Cullen International te predstavnici tehnoloških kompanija Ericsson Nikola Tesla, Huawei, Markoja i Nokia.
“Dan tržišta prilika je da na jednom mjestu čujemo različite perspektive o razvoju tržišta i otvoreno razgovaramo o izazovima s kojima se suočavaju njegovi sudionici. Kroz godine se mijenjaju tehnologije, usluge i očekivanja korisnika, ali potreba za dijalogom operatora, korisnika i regulatora ostaje ista. Upravo takva razmjena iskustava može pridonijeti boljem razumijevanju tržišta i njegovu daljnjem razvoju”, kaže Tonko Obuljen, predsjednik Vijeća HAKOM-a.
Koliko je važno imati dobru vezu?
Tržište se istodobno ubrzano mijenja. U prvih 6 mjeseci 2026. prihodi od usluga elektroničkih komunikacija dosegnuli su 920 milijuna eura, 3,5 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Broj širokopojasnih priključaka dosegnuo je 1.208.441, od čega je 523.888 svjetlovodnih priključaka, odnosno 43,31 posto. Broj priključaka na mrežama vrlo velikog kapaciteta dosegnuo je 665.267, što je 99.517 više nego godinu ranije. Gotovo polovica širokopojasnih priključaka, 46,11 posto, ima ugovorenu brzinu veću od 300 Mbit/s.
I pokrivenost mrežama raste. FTTP pokrivenost u Hrvatskoj u 2025. dosegnula je 77,9 posto, prema 74,1 posto u EU-u, dok je osnovna 5G pokrivenost dosegnula 97,8 posto, prema 96,8 posto u EU-u.
No tu počinje pravo pitanje: što s mrežom dobivamo?
Kad usluga ne radi kako je ugovoreno, tko to utvrđuje i kako? Korisnike zanimaju raskid ugovora, penali, ali i ono što se događa kada obećana brzina i ona koju stvarno dobivaju nisu iste.
Pitanje kvalitete vodi ravno do cijene. Koliko vrijedi veća brzina, a koliko pouzdanija mreža? Drži li konkurencija cijene niskima i pišu li operatori jasne cjenike? I što možemo očekivati od cijena interneta u budućnosti?
A što se događa na drugoj strani računa? Operatori ulažu u mreže, a samo u VHCN mreže tijekom 2025. uložili su više od 135 milijuna eura. Pitanje cijene zato nije samo pitanje iznosa na računu, nego i ulaganja, troškova, konkurencije i kvalitete usluge.
“Cijenu ne možemo promatrati odvojeno od svega što se događa na tržištu i u makroekonomskom okruženju. Operator ulaže u mrežu, inflacija povećava troškove operatora, korisnik očekuje određenu kvalitetu, a konkurencija na tržištu utječe i na kvalitetu i na cijenu.”, kaže Mladen Sikirica iz HAKOM-a.
DNA: nova pravila za digitalne mreže
Dok se korisnici pitaju što dobivaju za cijenu koju plaćaju, a operatori kako financirati daljnja ulaganja, na europskoj se razini pripremaju nova pravila za elektroničke komunikacije.
DNA, odnosno Digital Networks Act, prijedlog je europske uredbe kojom bi se trebao promijeniti postojeći regulatorni okvir. Europska komisija predstavila ga je u siječnju, a za stupanje na snagu potrebno je da ga usvoje Europski parlament i Vijeće.
Što bi nova pravila mogla donijeti tržištu u Hrvatskoj? Hoće li olakšati ulaganja i pridonijeti europskoj konkurentnosti? Kako će se odnositi prema pitanjima regulacije, spektra i nadležnosti europskih i nacionalnih regulatora?
“DNA nije samo pitanje novih pravila za elektroničke komunikacije. Oko njega se susreću različiti interesi: operatori žele manje regulacije i povoljnije uvjete za korištenje spektra, Komisija želi snažniju ulogu u provedbi, a države članice nastoje zadržati prostor za vlastito odlučivanje. Zato će biti zanimljivo čuti kako operatori danas gledaju na prijedlog, godinu dana nakon što smo o njihovim očekivanjima razgovarali na prošlom Danu tržišta”, kaže Domagoj Maričić iz HAKOM-a.
Pet godina 5G-a: što smo dobili i što slijedi?
Pet godina nakon prvih komercijalnih 5G dozvola u Hrvatskoj, pitanje više nije samo koliko smo mrežu izgradili, nego što smo njome do sada omogućili i što tek možemo napraviti.
Za gospodarstvo je posebno zanimljivo pitanje privatnih 5G mreža: treba li tvrtki vlastita mreža i što joj ona može donijeti?
5G više nije samo priča o bržem internetu za korisnike. Pitanje je i kako ga primijeniti u poslovanju te što donose 5G SA, novi planovi dodjele spektra i D2D. Usporedba s europskim rezultatima pokazat će gdje je Hrvatska danas i koliko je od planiranog ostvareno.
Rasprava se nastavlja i nakon konferencije
“Program smo složili tako da otvori pitanja koja stvarno zanimaju korisnike i tržište: što plaćamo, što dobivamo, kako nas štite pravila i kamo ide tehnologija. Zato nam je važno da razgovor ne ostane samo u dvorani. Prijenos uživo i snimka dostupna nakon događanja omogućuju svakome tko se bavi ovim temama, bilo kao korisnik, bilo kao stručnjak, da ih prati kad mu odgovara i da im se vrati. Vjerujem da takav transparentan i angažiran pristup pridonosi kvalitetnijem dijalogu na tržištu, a naposljetku i kvalitetnijoj regulativi”, kaže Miran Gosta, ravnatelj HAKOM-a.
Cijeli program bit će dostupan uživo putem HAKOM-ovih YouTube i Facebook kanala, a snimka će ostati dostupna i nakon događanja.
