Građevinski sektor jedan je od najvažnijih za hrvatsko gospodarstvo pa je zanimljivo baciti pogled i na kretanje cijena izvođača radova u graditeljstvu.

Na građevinu otpada više od šest posto hrvatskog BDP-a, a analitičari procjenjuju da je investicijska klima u graditeljstvu itekako pozitivna. Kretanje cijena nekretnina, pogotovo u Zagrebu i uz jadransku obalu pokazuje stabilan trend rasta, a jednako tako i novogradnja poskupljuje što je signal da su poskupjeli i građevinski radovi, a i materijali, što je trend kojem svjedočimo već petu godinu.

Prosječan rast cijena 8,9 posto

Platforma Emajstor provela je tijekom 2026. godine istraživanje među izvođačima građevinskih i obrtničkih radova u Hrvatskoj, s ciljem da se sagleda kako su se njihove cijene promijenile u odnosu na prethodnu godinu, što je utjecalo na korekcije cjenika i kakva su očekivanja za idućih dvanaest mjeseci. Rast cijena povezan je s optimizmom u građevinskom sektoru koji je na djelu već godinama.

“Poslovni optimizam u građevinarstvu i dalje je iznad dugoročnog prosjeka iako je prema posljednjim podacima HNB-a, indeks u kolovozu na najnižoj razini od srpnja 2021. Uz umjerenije stope rasta nego ranijih godina, smatramo da bi građevinarstvo trebalo nastaviti s pozitivnim trendovima, pri čemu će, prema našim očekivanjima, i dalje važan potporni čimbenik biti sredstva iz europskih fondova”, napisao je nedavno Petar Bejuk, analitičar RBA.

Prema rezultatima ankete koju je proveo Emajstor, 46 posto ispitanih izvođača povećalo je cijene svojih usluga u odnosu na prošlu godinu. Cijene nije mijenjalo 51 posto ispitanika, dok ih je 3 posto prijavilo smanjenje. Kada se promatra raspodjela odgovora, 31 posto svih ispitanika povećalo je cijene za do 10 posto, 12 posto za između 10 i 20 posto, a tri posto za između 20 i 30 posto. Povećanja veća od 30 posto nisu zabilježena u značajnijem udjelu.

Na temelju sredina ponuđenih raspona odgovora, procijenjeno prosječno povećanje među izvođačima koji su podigli cijene iznosi oko 8,9 posto. Ako se u izračun uključe i ispitanici koji cijene nisu mijenjali ili su ih smanjili, procijenjena promjena na razini cijelog uzorka iznosi oko 3,6 posto. Ove vrijednosti treba promatrati kao približne procjene jer ispitanici nisu unosili točan postotak promjene, već su birali između ponuđenih raspona.

Gotovo polovica očekuje novo povećanje cijena, uglavnom do 10 posto. Na pitanje o idućih dvanaest mjeseci, 45 posto ispitanika odgovorilo je da očekuje dodatno povećanje svojih cijena, dok 54 posto trenutačno ne predviđa promjenu cjenika. Oko 1 posto ispitanika očekuje smanjenje cijena. Najveća skupina, odnosno 39 posto svih ispitanika, očekuje povećanje do 10 posto. Rast između 10 i 20 posto očekuje 6 posto ispitanika, dok su veća povećanja rijetka.

Procijenjeno prosječno povećanje među onima koji očekuju rast cijena iznosi oko 7 posto, odnosno oko 3,1 posto kada se promatra cijeli uzorak. Udio izvođača koji očekuju povećanje cijena tako je gotovo jednak udjelu onih koji su ih povećali tijekom ove godine – 45 posto prema 46 posto. Međutim, povećanja koja trenutačno očekuju u prosjeku su manja od ovogodišnjih. Riječ je o usporedbi odgovora na dva različita pitanja postavljena istim ispitanicima, a ne o vremenskoj seriji ili prognozi budućeg kretanja cijena. Kao razlog povećanja cijena izvođači najčešće navode rast cijena materijala. Taj odgovor odabralo je 68 posto ispitanika.

mikro poduzetnici

Velike promjene ne donose samo veliki sustavi

promo

Inin projekt proizvodnje zelenog vodika ulazi u ključnu fazu

Opću inflaciju navodi 48 posto, poskupljenje energenata 38 posto, a više poreze i doprinose na plaće 37 posto ispitanika. Veći potencijal za zaradu kao razlog povećanja cijena navodi 5 posto ispitanika. Kod ovog pitanja bilo je moguće odabrati više odgovora, zbog čega zbroj postotaka prelazi 100 posto. Važno je napomenuti da ovi rezultati predstavljaju procjenu samih izvođača o tome što je utjecalo na njihove odluke o cijenama i ne predstavljaju mjerenje uzročnoposljedične veze. Potražnja raste kod nešto više od trećine izvođača, dok je kod polovice nepromijenjena. Rezultati ankete ne pokazuju jednako kretanje potražnje kod svih izvođača. U odnosu na prošlu godinu, 35 posto ispitanika navodi da ima više upita za svoje usluge. Kod 49 posto broj upita ostao je približno isti, dok 16 posto bilježi pad potražnje.

Među izvođačima koji prijavljuju rast broja upita, procijenjeni prosječni rast iznosi oko 25,8 posto. Kada se promatra cijeli uzorak, uključujući one kod kojih nema rasta ili je potražnja pala, procijenjena promjena iznosi oko 7,4 posto. Raspodjela rezultata pokazuje da se situacija značajno razlikuje od izvođača do izvođača. Dok dio ispitanika bilježi primjetan rast interesa, kod gotovo polovice broj upita ostao je približno jednak prošlogodišnjem, a dio izvođača bilježi i pad potražnje.

Tko nije mijenjao cijene?

Istraživanje je pokazalo i određene razlike između pojedinih skupina izvođača. Kod fasaderskih i soboslikarskih radova cijene je povećalo 62 posto ispitanika iz te skupine. Kod proizvođača namještaja i stolara taj udio iznosi 56 posto, a kod izvođača općih građevinskih radova 53 posto. Kod održavanja i čišćenja cijene je povećalo 50 posto ispitanika, kod vrata i prozora te podnih obloga po 40 posto, kod metalnih konstrukcija 38 posto, dok je najmanji udio zabilježen kod instalacija – 31 posto.

Razlike među djelatnostima vidljive su i kod izvođača koji cijene nisu mijenjali. U skupini metalnih konstrukcija 63 posto ispitanika navodi da su cijene ostale nepromijenjene, dok je kod fasaderskih i soboslikarskih radova taj udio 38 posto. Određene razlike postoje i kada je riječ o razlozima poskupljenja. Rast cijena materijala naveli su svi ispitanici iz skupine metalnih konstrukcija, dok ga je u skupini vrata i prozora navelo 20 posto ispitanika. Opću inflaciju posebno često navode izvođači fasaderskih i soboslikarskih radova, njih 54 posto. Razlike su vidljive i kod potražnje. Primjerice, 80 posto ispitanika iz skupine vrata i prozora navodi da je potražnja ostala približno ista kao prošle godine, dok je kod metalnih konstrukcija takav odgovor dalo 38 posto ispitanika.