Šest zemalja članica tzv. škrtica, među kojima i najveći neto uplatitelji, a to su Njemačka, Nizozemska i Švedska, traže znatno smanjenje svojih davanja u budući sedmogodišnji europski zajednički proračun (VFO 2028-2034). Uz njih, svoj doprinos u europskom proračunu žele smanjiti i Danska, Austrija i Finska. Tih šest zemalja donosi 40 posto sredstava u zajednički europski proračun. Prvi potpisnik pisma šestorice je Friedrich Merz, a upućeno je Irskoj, koja ovih šest mjeseci predsjedava Unijom.

Šest zemalja tražit će drastično smanjenje i, ako ustraju na velikim rezovima, to će biti i snažan signal slabljenja Europske unije. Nacrt proračuna priprema Europska komisija, a ovaj put Von der Leyen predložila je dva bilijuna eura, a to je 1,26 ukupnog BND-a EU-a. Trebali bi se dogovoriti do kraja 2026. godine.

Logika Europske komisije

Novi prijedlog zajedničkog proračuna viši je za 39 posto od prošlog ako se računa prema cijenama iz 2025. godine, stoji u dokumentu Europske komisije. No, njihovu konstrukciju analizirao je i Europski revizorski sud i zaključili su da bi, ako se ne nađu i ne ostvare novi izvori prihoda, kontribucije zemalja članica znatno porasle.

Ovo je logika Europske komisije kad obrazlaže povećanje – u novim okolnostima mnogo se više daje za obranu, za kontrolu aktivnosti na granicama EU-a, za Ukrajinu i pitanja sigurnosti. Slijede troškovi za povećanje konkurentnosti. Osnovao bi se Europski fond za konkurentnost, jačala istraživanja, industrijska politika, digitalne tehnologije, čiste tehnologije, svemirski sektor i obrambena proizvodnja. To bi bio odgovor na analize Marija Draghija i Enrica Lette o gospodarskoj slabosti Europe.

Slijedi otplata duga, sredstava posuđenih za instrument NextGenerationEU. Komisija u paket za razdoblje 2028. – 2034. uključuje približno 168 milijardi eura za tu otplatu. Nakon toga dio je određen za proširenje EU-a, a potom je uračuna i inflacija.

Von der Leyen želi da proračun EU-a postane zajednički instrument za ulaganja i sigurnost, umjesto da bude u prvome redu mehanizam za preraspodjelu. No, male su šanse da bi takav zaokret prema snažnijoj, čvršćoj Uniji mogao proći u sadašnjim političkim okolnostima, poglavito u Njemačkoj i Francuskoj.

Promjene u VFO-u što ih predlaže Bruxelles ne odnose se samo na visinu kontribucija, nego i na reforme koje bi donijele velika pojednostavljenja. Ali, upozorava Europski revizorski sud, to bi bilo na štetu kontrole odgovornosti trošenja europskih sredstava. Reforme bi donijele i veće ovlasti vladama zemalja članica da raspodjeljuje sredstva prema svom nahođenju.

S druge strane, očigledno je prijedlog tako visok baš zato da se ostavi prostor da mnoge zemlje članice, pogotovo veliki uplatitelji, mogu objasniti javnosti u svojim zemljama da su jako uštedjeli.

promo

Zašto kod većih obitelji broj sjedala postaje pitanje funkcionalnosti, a ne samo prostora

promo

Cijena automobila nije jedina stavka: Jesen otvara i pitanje troškova pripreme za zimu

Uloga Francuske i Njemačke

Njemački kancelar želi rezove u svim sektorima i odbacio je zajedničko zaduživanje EU-a u svrhu pokrivanja manjkova. Merz traži da se većina sredstava u budućem VFO-u usmjeri na sektor obrane i dizanje konkurentnosti.

S druge strane su “prijatelji kohezije”. To je skupina od 17 zemalja, među kojima je i Hrvatska. Naš je cilj zaštita poljoprivrede, ribarstva, sredstva za regionalni razvoj. Od velikih zemlja u toj su skupini Italija, Španjolska i Poljska, uz njih sve istočnoeuropske zemlje te Malta, Portugal i Cipar.

Što se tiče Francuske, ona ne pripada niti jednom taboru, ali stoji uz “prijatelje kohezije”. Dakako, ako predsjedničke izbore u travnju dobije Marine Le Pen, Pariz će prijeći u “škrtice” i postati najglasniji zagovornik rezova.

Njemački kancelar toliko je politički slab – a stjeran u kut hukom AfD-a, koji svaku kontribuciju u zajednički europski proračun predstavlja kao gubitak, makar to nije tako – da će inzistirati na velikim rezovima.

Rok za dogovor je kraj 2026., ali pretpostavimo da ima mjesta za dogovor do francuskih izbora. Ovo je novo upozorenje zemalja “škrtica”, a prvo je bilo u kolovozu.