Kreativna i kulturna industrija u Hrvatskoj sve je važniji dio gospodarstva. Njezin rast potvrđuju prihodi koji su u posljednje četiri godine porasli za 60 posto, na gotovo četiri milijarde eura, kao i činjenica da broji oko 8590 poslovnih subjekata i više od 31 tisuće djelatnika. Kako taj potencijal dodatno razvijati i povezati kreativnost s tehnologijom, proizvodnjom, turizmom, poljoprivredom i financijama, bilo je jedno od pitanja o kojima se govorilo na konferenciji “CROATIVA Outside the Box”, održanoj jučer u Zagrebu.

Rastući sektor

Upravo je povezivanje kreativnih djelatnosti s drugim dijelovima gospodarstva jedan od glavnih ciljeva inicijative CROATIVA, koju je pokrenula Hrvatska gospodarska komora (HGK). Ideja je potaknuti suradnju različitih područja, razmjenu znanja te razvoj novih proizvoda, usluga i poslovnih modela. Inicijativa uz konferenciju obuhvaća i Akademiju CROATIVA, koja poduzetnicima nudi praktična znanja za razvoj poslovanja te digitalnu platformu CROATIVA s edukacijama i informacijama o projektima, uključujući programe i mogućnosti financiranja iz fondova Europske unije.

Zamjenik predsjednika HGK Tomislav Radoš istaknuo je da kreativne i kulturne industrije mogu potaknuti promjene i u drugim dijelovima gospodarstva. Povezivanjem s tehnologijom, proizvodnjom, turizmom, poljoprivredom, financijama i drugim tradicionalnim djelatnostima mogu nastati novi proizvodi i usluge, ali i poslovne prilike s većom dodanom vrijednošću. Posebno se ističe razvoj računalnih igara i novih medija, gdje je broj zaposlenih u posljednje četiri godine porastao 140 posto.

“To više nije sektor koji možemo promatrati kao ‘prateću nevidljivu’ industriju, već prostor gospodarskog rasta, novih kompetencija, poslovnih modela i novih poslovnih prilika”, poručio je Radoš. Sljedeći je izazov, dodao je, taj potencijal pretvoriti u održivu poslovnu vrijednost. CROATIVA bi pritom trebala biti prostor za povezivanje, razmjenu iskustava i stvaranje novih oblika suradnje.

Važnost kreativnih i kulturnih djelatnosti vidi se i u njihovu udjelu u hrvatskom gospodarstvu. Prema procjenama za 2023., činile su 3,6 posto hrvatskog BDP-a, a ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek istaknula je da i u Hrvatskoj, kao i u Europi i svijetu, rastu znatno brže od ukupnog gospodarstva. Riječ je o vrlo raznolikom području koje obuhvaća djelatnosti s različitim načinima rada, poslovnim modelima i izvorima financiranja. Razlikuju se i po mogućnostima tržišnog poslovanja te izazovima s kojima se suočavaju. Zbog toga je, smatra ministrica, važna uloga države stvoriti uvjete u kojima svaki dio tog područja može razvijati svoj potencijal.

“Zadatak je u prvom redu Ministarstva kulture i medija, ali i Vlade i drugih javnih sustava koji pružaju potporu, stvoriti uvjete u kojima njihov potencijal može rasti i razvijati se”, poručila je Obuljen Koržinek. Podsjetila je i na promjene u državnom financiranju kulture. Kada je postala ministrica, za kulturu je iz državnog proračuna izdvajano 0,6 posto sredstava. Udio je kasnije, ponajprije zbog obnove nakon potresa, dosegnuo gotovo dva posto. Posebno je izdvojila 35 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), namijenjenih povećanju konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija. Na važnost kreativnosti za europsko gospodarstvo upozorio je i potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić. Europa, rekao je, nastoji povećati konkurentnost u odnosu na SAD, Indiju i Kinu, pri čemu je jedan od ključnih ciljeva povećanje produktivnosti. Za europske zemlje, a osobito za male i otvorene ekonomije poput Hrvatske, uz produktivnost je važna i sposobnost stvaranja novih ideja i proizvoda.

“U vama vidimo šansu, i to ćemo na sve moguće načine pokušati afirmirati i kroz izdvajanja za poticaje daljnjem razvoju ovog segmenta gospodarstva”, poručio je Ćorić.

Umjetna inteligencija bila je jedna od tema razgovora, posebno u kontekstu njezina utjecaja na kreativne djelatnosti. Ivan Bešlić iz Sofascorea smatra da se tržište brzo mijenja i da će upravo zbog toga kreativnost u budućnosti biti još važnija. Prema njegovu tumačenju, alati umjetne inteligencije temelje se na podacima iz prošlosti, dok sposobnost stvaranja novih ideja ostaje područje u kojem čovjek ima ključnu ulogu. Sean Poropat, kreativni direktor agencije Studio Sonda, umjetnu inteligenciju i nove tehnologije također vidi prije svega kao pomoć u poslovanju, a ne kao prijetnju. Mogu olakšati obradu velikih količina podataka, istraživanje tržišta i druge dijelove procesa, no konačnu odluku i rezultat i dalje oblikuje čovjek.

ključna stvar tek dolazi

Dva sata postala su 15 minuta. Zašto to još nije donijelo veću zaradu?

Koliko robe kupiti

Zašto kompanije više ne žele držati puna skladišta? Iza svega je veliki novac

Ulaganje u ideju

O perspektivi kreativnih industrija iz financijskog kuta govorio je Ivan Jurišić iz fonda SQ Capital. Prema njegovim riječima, ulagačima nije dovoljna samo dobra ideja – važno je tko je može pretvoriti u uspješan posao.

“Fondovi ulažu u ideje, ali u prvome redu, u ljude koji te ideje mogu realizirati. Na nama je da ih na vrijeme prepoznamo, ‘ubrzamo’ u onome što rade dobro, a pomognemo u onim stvarima u koji možda i nisu toliko dobri”, rekao je Jurišić. Hrvatske kompanije, dodao je, imaju što ponuditi i izvan domaćeg tržišta. Vjeruje da bi daljnji razvoj kreativnih djelatnosti mogao donijeti nove domaće kompanije sposobne za međunarodni uspjeh. Jurišić je pritom ocijenio da je samo pitanje vremena kada će Hrvatska dobiti “još ponekog jednoroga”, podsjetivši da je po broju takvih kompanija u odnosu na broj stanovnika među vodećim europskim zemljama.

Sličan pogled na razvoj biznisa iznio je suosnivač Sofascorea Ivan Bešlić, čija je kompanija razvila digitalnu platformu za praćenje sportskih rezultata i statistika. Istaknuo je da je Sofascore od početka rastao zahvaljujući vlastitim sredstvima, bez vanjskog kapitala, te da rastuće tvrtke, osim novca, trebaju pronaći partnera koji je usklađen s njihovim ciljevima.

Kao veliko područje za daljnji rast izdvojio je američko tržište. Sofascore već raspolaže statističkim podacima za Hrvatsku nogometnu ligu, a istodobno razvija i vlastitu društvenu mrežu unutar aplikacije. “Imamo 50 milijuna sportskih korisnika mjesečno i želimo ih aktivirati”, rekao je Bešlić. Hrvatska im služi kao testno tržište, nakon čega planiraju širenje na svjetsko tržište.