Hrvatska je lani imala najveći relativni rast uvoza industrijskih robota u Europi. Prema podacima UN Comtradea koje je analizirao Goran Buturac, znanstvenik Ekonomskog instituta, Zagreb, uvoz je u 2025. bio 4,2 puta veći nego godinu prije, a devet puta veći nego 2022. Takav skok upućuje na pojačana ulaganja u automatizaciju.

Nedostatak radnika

“Dio tako dinamičnog uvoznog rasta može se pripisati relativno maloj osnovici prije 2022., međutim, značajan uvozni rast u posljednjih nekoliko godina je ohrabrujući za jačanje konkurentskih pozicija domaćega gospodarstva na globalnom tržištu”, kaže Buturac. Nedostatak kvalificiranih radnika u brojnim proizvodnim djelatnostima, dodaje, dodatno potiče potrebu za robotizacijom.

Na Italiju je otpalo gotovo dvije trećine (64,9 posto) vrijednosti prošlogodišnjeg uvoza industrijskih robota. Prema Buturčevoj analizi, riječ je ponajprije o robotima za zavarivanje, bojanje i lakiranje u metaloprerađivačkoj industriji te za pakiranje i slaganje proizvoda u prehrambenoj industriji, proizvodnji pića i farmaceutici. Zanimljivo je da je na drugome mjestu Bugarska iz koje je Hrvatska uvezla 10,8 posto industrijskih robota, dok je na trećemu mjestu Kina. Iz Slovenije Hrvatska je u 2025. uvezla devet posto robota, a iz BiH dva posto, tek pola postotnog boda manje nego iz Njemačke. No, zemlja iz koje je robot uvezen nije nužno i zemlja u kojoj je proizveden.

Rast nabave otvara pitanje može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač. Hrvatska je zasad, napominje Buturac, prije svega kupac tehnologije koju primjenjuje u vlastitoj proizvodnji, a u manjoj mjeri izvoznik industrijskih robota. Njezin udio u izvozu industrijskih robota iz EU-a povećao se s 0,01 posto u 2023. na 0,05 posto u 2025. Time se maknula s dna europske ljestvice, no njezin izvoz i dalje je malen. Manje su lani izvezli samo Latvija, Litva, Cipar i Malta. Slab izvoz samih robota ne znači da Hrvatska ne napreduje u drugim visokotehnološkim proizvodima. Njihov je izvoz od 2006. do 2025. rastao prosječno 7,7 posto godišnje, prema 4,9 posto u EU-u. Od 2021. do 2025. hrvatska godišnja stopa porasla je na 8,3 posto, a europska 6,2 posto. Buturac u tome vidi znak smanjivanja tehnološkog jaza, premda je hrvatski visokotehnološki izvoz obujmom još razmjerno malen.

U Europskoj uniji trgovina industrijskim robotima snažno je koncentrirana. Prema podacima UN Comtradea, članice su u 2025. izvezle robote u vrijednosti od 746,6 milijuna eura. Na prvi pogled prednjači Luksemburg, s čak 31,3 posto izvoza EU-a. Međutim, on svoj položaj duguje ponajprije ulozi distribucijskog središta. Gotovo sve robote (99,9 posto) uvozi iz Japana, a zatim ih prodaje drugim europskim zemljama, prije svega Njemačkoj, Italiji, Francuskoj i Španjolskoj.

Kada se Luksemburg izuzme, najveći europski izvoznici su Njemačka, Francuska i Nizozemska. Zajedno ostvaruju približno trećinu izvoza industrijskih robota iz Unije. Pri vrhu su i manja gospodarstva, među njima Danska, Irska, Belgija i Švedska. Izvozna ljestvica ipak zahtijeva oprez: vrijednost robe koja prelazi granicu nije isto što i vrijednost robota proizvedenih u toj zemlji. U nju ulaze i roboti uvezeni pa ponovno prodani u inozemstvo.

Drugo je pitanje koliko brzo Europa uvodi robote u vlastite pogone. Od približno 603 tisuće industrijskih robota instaliranih u svijetu tijekom 2025., na Europu je otpalo 12 posto, a na Aziju 76 posto, prema podacima Međunarodne federacije za robotiku. Njemačka, najveće europsko industrijsko gospodarstvo, lani je instalirala 24,8 tisuća robota. To je značajan broj za europske prilike, ali daleko ispod 354 tisuće instalacija u Kini. Za europsku konkurentnost zato je važna i brzina primjene, a ne samo proizvodnja i prodaja robota. Robot može preuzeti ponavljajuće zadatke, povećati preciznost i omogućiti veću proizvodnju uz ograničenu dostupnost radnika. No, za takvo ulaganje potrebni su i stručnjaci koji će sustav uvesti, održavati i prilagoditi proizvodnji. Rast trgovine sam po sebi ne pokazuje koliko su poduzeća u tome uspjela.

Globalno tržište raste znatno brže nego prije deset godina. U svijetu je 2025. bilo u uporabi 5,1 milijun industrijskih robota, naspram tek 1,6 milijuna u 2015. Samo lani u svijetu ih je instalirano oko 603 tisuće, 11,2 posto više nego 2024. Azija s 76 posto od svih instaliranih robota u svijetu apsolutno dominira. Slijedi ju Europa s udjelom od 12 posto te Sjeverna i Južna Amerika s udjelom od devet posto. Gledajući prema sektorima, najviše robota, 23,5 posto, u 2025. je instalirano u električnoj i elektroničkoj te u automobilskoj industriji (22,9 posto). Slijedi proizvodnja metala, strojeva i opreme s udjelom od 18,1 posto. Upravo je u toj posljednjoj skupini broj instalacija najbrže rastao, za 22 posto u godinu dana.

PUNA STIPENDIJA

Kako privući kupce, postaviti cijenu i razviti posao? 32 poduzetnika to mogu naučiti besplatno

Sigurna financijska budućnost

Štedjeti nije dovoljno – ključno je i gdje čuvamo vrijednost novca

Kina predvodnica

Središte nove potražnje je Kina. Njezinih više od 354 tisuće instaliranih robota lani je činilo približno 59 posto svih novih instalacija u svijetu tijekom 2025. Slijedi SAD s 38,4 tisuće, Japan s 36,2 tisuće, Južna Koreja s 30,2 tisuće i Njemačka s 24,8 tisuća. Među zemljama s najvećim godišnjim rastom instalacija istaknuli su se Singapur, Kina i Indija. Razmjeri kineskih ulaganja pokazuju koliko se brzo mijenja proizvodna geografija. Kina, koja se nekoć oslanjala na obilje jeftine radne snage, danas predvodi automatizaciju industrije.

Na izvoznoj strani poredak je drukčiji. Japan je u 2025. ostvario 21 posto svjetskog izvoza industrijskih robota, Luksemburg 13,6 posto, a Kina 11 posto. Više od trećine japanskog izvoza odlazi u SAD, najvećeg svjetskog uvoznika robota. SAD ih je lani uvezao u vrijednosti od 716,7 milijuna eura, pri čemu je 51,5 posto uvoza stiglo iz Japana.

Prema projekciji Međunarodne federacije za robotiku, broj novih instalacija ove bi godine na globalnoj razini mogao porasti još devet posto. Za Aziju se očekuje rast od 11 posto, a za Europu stagnacija. Hrvatski rekord u uvozu zato je ohrabrujući signal, ali njegova će se važnost mjeriti time hoće li nabavljeni roboti povećati produktivnost domaćih pogona i konkurentnost njihovih proizvoda.