Ovdje je važno u naslovu i uvodu razdvojiti dvije brojke: fond kreće s početnim ulaganjima od 360 milijuna eura, dok je cilj tim kapitalom i privlačenjem drugih ulagatelja mobilizirati najmanje dvije milijarde eura. Također, ovo je sada formalno pokretanje fonda u Ljubljani; u travnju je u Dubrovniku bio potpisan memorandum o njegovu osnivanju, a u međuvremenu se inicijativi priključila i Bugarska.

Kupaža

Koliko dugo vinari mogu izdržati prije nego što cijene vina počnu ozbiljno padati?

S ciljem mobilizacije najmanje dvije milijarde eura ulaganja u infrastrukturu, u Ljubljani je potpisan sporazum kojim je formalizirano pokretanje Infrastrukturnog fonda fondova Inicijative triju mora. Među osnivačima su Europski investicijski fond (EIF) i razvojne institucije šest država, uključujući Hrvatsku banku za obnovu i razvitak (HBOR).

Novi regionalni investicijski instrument namijenjen je financiranju energetske, prometne, digitalne i društvene infrastrukture na prostoru između Baltičkog, Jadranskog i Crnog mora. Riječ je o prvom višedržavnom investicijskom programu EIF-a usmjerenom na infrastrukturu, objavio je HBOR.

Fond će ulagati kroz više infrastrukturnih fondova, a cilj je privući dodatni kapital privatnih i institucionalnih ulagatelja te ubrzati projekte od strateške važnosti za razvoj gospodarstva, bolju povezanost i konkurentnost država Inicijative triju mora. Početna ulaganja iznose ukupno 360 milijuna eura.

HBOR ulaže 20 milijuna eura

U pokretanju Fonda, osim EIF-a, sudjeluju razvojne institucije Hrvatske, Slovenije, Poljske, Rumunjske, Litve i Bugarske. Nacionalne razvojne institucije zajedno osiguravaju 180 milijuna eura, dok će EIF osigurati najmanje jednak iznos, čime početni kapital doseže 360 milijuna eura.

HBOR u fondu sudjeluje s obvezom ulaganja od 20 milijuna eura. Iz hrvatske razvojne banke ističu da bi novi instrument trebao otvoriti dodatne izvore dugoročnog kapitala za infrastrukturne projekte i ojačati investicijski potencijal hrvatskog gospodarstva.

Inicijativa nije krenula od nule. U travnju su HBOR, EIF i razvojne institucije Poljske, Rumunjske, Litve i Slovenije na summitu Inicijative triju mora u Dubrovniku potpisali memorandum o osnivanju takvog fonda. Sporazum potpisan u Ljubljani sada je formalizirao njegovo pokretanje, a među osnivačke partnere uključila se i Bugarska.

Cilj privući privatni kapital

„EIF je jedan od naših ključnih dugoročnih partnera s kojim smo do sad napravili velike iskorake u razvoju hrvatskog tržišta poduzetničkog i rizičnog kapitala, zbog čega vjerujemo da će i ovaj novi financijski instrument omogućiti mobilizaciju značajnog kapitala za infrastrukturne projekte u Hrvatskoj i široj regiji“, izjavio je član Uprave HBOR-a Alan Herjavec.

Poduzetništvo

Zašto knjigovođa ne može pripremiti kreditni zahtjev umjesto vas? – Knjigovođa nije vaš CFO!

Od unutarnjeg i vanjskog uređenja do montažnih kuća i pametnih rješenja

Ambienta 2026: Mjesto na kojem počinje svaki dobar prostor

Herjavec je istaknuo da će u trenutku kada Europa pokušava ojačati konkurentnost i gospodarsku koheziju takvi instrumenti imati važnu ulogu u osiguravanju dugoročnog kapitala. Posebno je naglasio sposobnost EIF-a da privuče privatne ulagače u velike strateške projekte.

Potpredsjednik Europske investicijske banke Marko Primorac poručio je da inicijativa istodobno stvara nove infrastrukturne kapacitete i razvija tržište ulaganja u regiji. „Svaki euro koji ulože naši partneri EIF prati u jednakom omjeru“, rekao je Primorac, dodajući da su vrata otvorena i budućim partnerima.

Glavna izvršna direktorica EIF-a Marjut Falkstedt naglasila je da zajedničko korištenje nacionalnih sredstava i kapitala EIF-a omogućuje potporu konkretnim projektima u više država. Fond će ulaganja usmjeravati preko iskusnih međunarodnih upravitelja infrastrukturnih fondova, ali i novih timova iz zemalja članica, s ciljem razvoja regionalnog tržišta infrastrukturnih ulaganja.

Krajnji je cilj da početnih 360 milijuna eura, uz dodatni privatni i institucionalni kapital, potakne najmanje dvije milijarde eura infrastrukturnih ulaganja u energetsku sigurnost, prometnu povezanost, digitalnu transformaciju i gospodarsku otpornost regije.