Premija koju Francuska plaća za zaduživanje na tržištu obveznica u odnosu na Njemačku prvi put od dužničke krize u europodručju premašila je jedan postotni bod. Francuska je za desetogodišnje zaduživanje 22. rujna plaćala premiju od 102 bazna boda (u petak premija je iznosila 104 bazna boda) u odnosu na Njemačku, prvi put od 2012.

Tijekom globalne rasprodaje obveznica potaknute rastom cijena energije, prinos na desetogodišnje francuske državne obveznice posljednjih je tjedana rastao brže nego u bilo kojem drugom razvijenom gospodarstvu. Ulagači su sve zabrinutiji za dugoročnu održivost javnih financija razvijenih zemalja, a posebno za Francusku, koja teško smanjuje visok proračunski manjak.

To je najnovija prekretnica za razliku između prinosa na francuske i njemačke obveznice, koja se udvostručila od prijevremenih izbora 2024., ističe Reuters. Francuska vlada pokušava smanjiti ovogodišnji proračunski manjak od 5,4 posto BDP-a, jedan od najvećih u europodručju, na pet posto sljedeće godine. To podrazumijeva rezove od 54 milijarde eura, čemu će se oporbene stranke vjerojatno usprotiviti.

Raste i zabrinutost da bi predsjednički izbori sljedeće godine mogli poremetiti nastojanja da se manjak smanji. Prema anketama, vode krajnje desna Marine Le Pen i krajnje lijevi Jean-Luc Mélenchon. Ulagače je uznemirio Mélenchonov poziv francuskoj središnjoj banci da otpiše državni dug koji drži u svojoj bilanci. Le Pen zagovara snižavanje dobi za umirovljenje dijela građana, što bi dodatno opteretilo javne financije.

Francuskoj rastu i troškovi servisiranja postojećeg duga koji su već postali najveća stavka francuskog proračuna. Vlada očekuje da će troškovi servisiranja duga zbog viših kamatnih stopa ove godine biti 4,5 milijardi eura veći od planiranih, a sljedeće godine dodatnih deset milijardi eura viši.

Ekonomisti strahuju od „efekta snježne grude”: uz slab rast i sve više kamate, troškovi zaduživanja mogli bi nastaviti rasti ako država ne ostvari primarni proračunski višak. Francuska je trenutačno daleko od toga, piše Reuters.

Francuska sada plaća i višu premiju od Italije, premda Italija ima veći javni dug i znatno slabije kreditne rejtinge. Mnogi ulagači kažu da nerado povećavaju udio francuskih obveznica u portfeljima. Razlika u prinosima od 100 baznih bodova pokazuje „da Francuska ima stvarne probleme koji neće biti riješeni u skorije vrijeme”, rekao je David Zahn, voditelj ulaganja u europske obveznice u Franklin Templetonu.

S obzirom na dosadašnji rast prinosa, dio analitičara smatra da u kratkom roku nema mnogo prostora za još jedno veliko povećanje. Ipak, analitičari upozoravaju da bi nova politička neizvjesnost mogla dodatno povećati razliku u prinosima. To bi se, primjerice, moglo dogoditi ako padne vlada i Francuska ostane bez proračuna ili ako se Mélenchon i Le Pen suoče u drugom krugu predsjedničkih izbora. Société Générale ne isključuje rast razlike na 120 baznih bodova.

Radite sve sami?

Vodite posao, prodajete, računate, objavljujete… Tko još stigne učiti?

Sigurna financijska budućnost

Štedjeti nije dovoljno – ključno je i gdje čuvamo vrijednost novca