Punjenje spremnika automobila nikada nije bilo skuplje u Europskoj uniji. Cijena benzina Eurosuper 95 dosegnula je 14. rujna ponderirani prosjek od 2,063 eura po litri, najvišu razinu otkako Europska komisija vodi tu seriju podataka od 2005. godine, piše Euronews.
Kriza je počela krajem veljače, nakon izbijanja rata s Iranom koji je poremetio energetske tokove kroz Hormuški tjesnac. Brent je prije rata stajao oko 72 dolara po barelu, dok se u ponedjeljak za isporuku sljedećeg mjeseca trgovao za više od 100 dolara.
Na cijene dodatno pritišću i rafinerijske marže. Stručnjaci Europske središnje banke procjenjuju da su u trećem tjednu rujna one dodavale oko 0,17 eura na svaku litru benzina u europodručju, a kod dizela čak 0,41 euro.
No gotovo polovica iznosa koji vozači ostavljaju na benzinskim postajama odlazi državama kroz različite poreze.
Kako nastaje porez na litru goriva
Benzin se u EU-u oporezuje u dvije glavne faze. Prvo dolazi trošarina, fiksni iznos po litri koji ne raste automatski s cijenom nafte, a neke države naplaćuju i dodatne naknade za ugljik ili druge namete.
Nakon toga obračunava se PDV, ali na cijenu goriva u koju su već uključene trošarine i drugi nameti. Drugim riječima, vozači plaćaju PDV i na samu trošarinu – svojevrsni porez na porez.
Na razini EU-a porezi u prosjeku iznose 0,976 eura po litri benzina, odnosno 47,3 posto konačne maloprodajne cijene. U sedam država članica porezno opterećenje premašuje jedan euro po litri.
Ovo je deset država u kojima država uzima najviše na svakoj litri benzina.
10. Latvija – 0,960 eura po litri
Latvija je u siječnju povisila trošarinu na bezolovni benzin s 532 na 555 eura na tisuću litara, odnosno na 0,555 eura po litri.
Dodatna naknada financira državne obvezne zalihe nafte i iznosi nešto manje od sedam centi po litri, dok PDV od 21 posto dodaje još 0,343 eura.
Ukupno je porezno opterećenje u Latviji iznosilo 0,96 eura na svaku litru benzina.
9. Estonija – 0,963 eura
Estonija naplaćuje trošarinu od 0,593 eura po litri, nakon povećanja poreza na gorivo u svibnju 2025.
Kada su cijene ovog proljeća snažno porasle, Tallinn je odustao od dodatnog povećanja koje je trebalo stupiti na snagu u svibnju 2026. godine.
PDV od 24 posto dodaje još 0,370 eura, pa porezi ukupno čine 0,963 eura na litru, gotovo polovicu maloprodajne cijene od 1,914 eura.
8. Portugal – 0,978 eura
Glavni portugalski porez na gorivo, poznat kao ISP, u tjednu do 14. rujna iznosio je 0,432 eura po litri.
U njemu je i bivša naknada za cestovne usluge od 8,7 centi po litri, dok ugljična naknada u 2026. dodaje još 0,159 eura.
Portugal pritom privremeno smanjuje ISP kada cijene porastu više od 10 centi iznad razine s početka ožujka, čime vozačima vraća dio dodatnog PDV-a koji država ubire zbog viših cijena.
S PDV-om od 23 posto, koji dodaje 0,387 eura, ukupno porezno opterećenje iznosi 0,978 eura po litri.
7. Italija – 1,049 eura
Italija naplaćuje trošarinu od 0,673 eura po litri. Od siječnja benzin i dizel imaju jednaku stopu, nakon što je vlada trošarinu na benzin smanjila za 4,05 centi, a na dizel povećala za isti iznos.
Rim je od kraja srpnja nekoliko puta smanjivao stopu na dizel kako bi ublažio rast cijena, dok kod benzina takvog smanjenja nije bilo.
PDV od 22 posto dodaje 0,376 eura, pa država ukupno uzima 1,049 eura od svake litre benzina, nešto više od polovice maloprodajne cijene od 2,084 eura.
6. Francuska – 1,052 eura
Francuska trošarina na benzin od 1. ožujka iznosi 0,690 eura po litri.
Uz PDV od 20 posto, koji dodaje još 0,362 eura, francuski vozači državi daju ukupno 1,052 eura za svaku litru benzina.
5. Grčka – 1,133 eura
Grčka naplaćuje trošarinu od 0,70 eura po litri bezolovnog benzina.
Dvije manje naknade dodaju još oko 1,5 centi, dok PDV od 24 posto povećava račun za dodatnih 0,418 eura.
Ukupno porezno opterećenje doseže 1,133 eura po litri, odnosno 52,5 posto maloprodajne cijene. To je najveći porezni udio među deset država s najvišim apsolutnim poreznim iznosom.
4. Njemačka – 1,179 eura
Njemački porez na energiju za benzin iznosi fiksnih 65,45 centi po litri.
Berlin ga je od 1. svibnja do 30. lipnja privremeno smanjio za 14,04 centa zbog rata, ali puna stopa sada je ponovno na snazi.
Na to se dodaje i cijena ugljika od oko 0,148 eura po litri. Od siječnja se certifikati za CO2 za fosilna goriva prodaju unutar raspona od 55 do 65 eura po toni.
PDV od 19 posto dodaje još 0,376 eura, pa njemački vozači ukupno plaćaju 1,179 eura poreza po litri, otprilike polovicu konačne cijene goriva.
3. Finska – 1,193 eura
Finska trošarina na gorivo iznosi 0,722 eura po litri i sastoji se od poreza na energetski sadržaj goriva, poreza na CO2 i manje naknade za sigurnost opskrbe.
Helsinki je u siječnju smanjio vrijednost ugljika koja se koristi za izračun poreza na CO2 sa 62 na 56,8 eura po toni.
Posebno visok udio ima PDV od 25,5 posto, drugi najviši u EU-u nakon mađarskih 27 posto, koji na svaku litru dodaje 0,471 euro.
Ukupno finski porezi dosežu 1,193 eura po litri.
2. Danska – 1,230 eura
Danska ima najskuplji benzin u Europskoj uniji, 2,564 eura po litri, ali nije država s najvećim poreznim opterećenjem.
Trošarine na gorivo ukupno iznose oko 0,717 eura po litri prije PDV-a, a sastoje se od poreza na energiju, poreza na CO2 i naknade za dušikove okside.
PDV od 25 posto obračunava se na visoku cijenu prije poreza od 1,334 eura i dodaje još 0,513 eura po litri, najveći apsolutni iznos PDV-a u cijeloj EU.
Ukupni danski porezni račun tako doseže 1,230 eura na svaku litru benzina.
1. Nizozemska – 1,270 eura
Nijedna država Europske unije ne uzima više poreza na litru benzina od Nizozemske.
Nizozemska trošarina na benzin u 2026. iznosi 844,69 eura na tisuću litara, što je najviša stopa u Uniji. Dodatna naknada za financiranje nacionalnih zaliha nafte dodaje još 0,8 centi.
PDV od 21 posto dodaje 0,422 eura.
Na svaku litru benzina prodanu u Nizozemskoj država tako uzima 1,270 eura, odnosno 52 posto maloprodajne cijene od 2,434 eura.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu