Izmjenama Zakona o trgovačkim društvima u Hrvatskoj bi se trebale uvesti dionice s višestrukim pravom glasa, a društvima omogućiti i stjecanje te raspolaganje vlastitim dionicama u okviru programa pružanja likvidnosti, rekao je u četvrtak ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

tržište nekretnina

Stiže novi zakon za najam stanova: Evo kada vlasnik može raskinuti ugovor i koliko smije dignuti cijenu

Hrvatska se izmjenama usklađuje s europskom Direktivom o dionicama s višestrukim pravom glasa. Riječ je o dionicama koje za isti udio u temeljnom kapitalu daju više glasačkih prava, što predstavlja iznimku od načela „jedna dionica – jedan glas“. Europska direktiva donesena je kako bi se kompanijama olakšao pristup tržištu kapitala bez nužnog gubitka kontrole osnivača ili postojećih vlasnika.

„Svrha dionica s višestrukim pravom glasa za dionička društva znači proširenje izvora financiranja, osim onih bankovnih. Isto tako, društva više ne moraju premještati svoja sjedišta u zemlje koje to dopuštaju“, rekao je Habijan u Saboru.

Jedna dionica moći će nositi do deset puta više glasova

Prema prijedlogu, dionice s višestrukim pravom glasa mogla bi izdavati sva dionička društva, bez obzira na to jesu li njihove dionice već uvrštene na tržište kapitala ili tek planiraju izlazak na tržište.

Kao zaštitna mjera predviđeno je da jedna dionica s višestrukim pravom glasa može nositi najviše deset puta više glasova od dionice s najmanjim brojem glasačkih prava. Omjer bi, dakle, bio ograničen na 10:1.

Odluku o uvođenju takvih dionica morala bi donijeti glavna skupština kvalificiranom većinom, a dioničari čija bi prava bila pogođena uvođenjem novog roda dionica morali bi pristati na takvu promjenu.

Predviđeno je i vremensko ograničenje. Višestruko pravo glasa prestalo bi pri prvom prijenosu takve dionice, neovisno o osnovi prijenosa. Pravo bi u pravilu vrijedilo najviše deset godina od uvrštenja ili početka trgovanja, uz mogućnost produljenja za dodatnih pet godina.

Takva struktura omogućuje, primjerice, osnivaču ili postojećem većinskom vlasniku da izdavanjem novih dionica prikupi kapital, a da pritom ne izgubi razmjerno jednak dio utjecaja na odlučivanje u društvu.

Hibridni pogon

Elektrifikacija bez punjača: kako MG Hybrid+ pojednostavljuje svakodnevnu vožnju

Premium oprema

Udobnost postaje sve važniji kriterij pri odabiru novog automobila

Društva će pod određenim uvjetima moći stjecati vlastite dionice

Druga važna promjena odnosi se na vlastite dionice.

Prema postojećem zakonskom uređenju, društvo ne smije stjecati vlastite dionice radi trgovanja njima. Izmjenama se uvodi iznimka prema kojoj bi se stjecanje i raspolaganje vlastitim dionicama dopustilo u okviru programa pružanja likvidnosti uspostavljenog u skladu s prihvaćenom tržišnom praksom.

Takav program morao bi se provoditi prema odobrenim pravilima i pod nadzorom Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa). Cilj je omogućiti veću likvidnost trgovanja dionicama na tržištu kapitala.

Zakonske izmjene podržali su i predstavnici oporbenih klubova, uz upozorenja da treba osigurati odgovarajuću zaštitu ulagatelja i transparentnost.

„Dioničari s kontrolnim udjelom mogu zadržati utjecaj na upravljanje društvom, uz istodobno lakši pristup kapitalu. No, skeptičan sam glede toga hoće li se i kada trgovačka društva odlučiti na ovakav korak“, rekao je Tonči Restović iz SDP-a.

Ivan Matić iz Mosta istaknuo je da Hrvatskoj treba razvijenije tržište kapitala i manja ovisnost kompanija o kreditnom financiranju, ali i upozorio da razvoj tržišta mora pratiti odgovarajuća zaštita ulagatelja.

„Hrvatskoj treba tržište kapitala. Hrvatska ne treba ostati ‘bankocentrična’ zemlja u kojoj se rast financira isključivo kreditima. Ali razvoj tržišta kapitala ne smije postati fraza kojom se prestaju postavljati neugodna pitanja“, poručio je.

Dalibor Milan iz HDZ-a također je istaknuo potrebu za alternativnim izvorima kapitala.

„Sva društva koja žele rasti i ulagati, širiti se na nova tržišta i privlačiti nove ulagače trebaju imati nove mogućnosti. Zato je važan razvoj tržišta kapitala“, kazao je.

Ivica Kukavica iz DP-a upozorio je na potrebu jasnog prikazivanja vlasničke strukture i glasačkih prava.

„Ulagač mora znati kakva je struktura vlasništva i glasačkih prava, tko ima višestruka prava glasa te postoje li ograničenja prijenosa ili glasovanja. Bez takvih informacija nema kvalitetne investicijske odluke“, rekao je Kukavica.

Prijedlog zakona nalazi se u prvom čitanju u Hrvatskom saboru. Odbor za zakonodavstvo dan ranije jednoglasno je podržao njegovo donošenje, uz nekoliko nomotehničkih primjedbi.

Habijan je najavio i da Ministarstvo za sljedeću godinu priprema potpuno novi Zakon o trgovačkim društvima. Postojeći zakon donesen je 1993., a na snazi je od početka 1995. godine.