Proizvodnja hrane u Crnoj Gori i dalje je nedostatna, a to se jasno vidi iz trgovinske statistike, odnosno deficita koji iz godine u godinu raste.

U dva desetljeća od obnove neovisnosti Crna Gora je potrošila oko 11 milijardi eura na uvoz hrane, dok je izvoz bio deset puta manji pa je trgovinski deficit dosegao gotovo deset milijardi eura.

Razvojne mogućnosti

Istodobno, unatoč reformama, međunarodnoj podršci i modernizaciji dijela proizvodnih i prerađivačkih kapaciteta, rezultati u povećanju domaće proizvodnje, smanjenju ovisnosti o uvozu i razvoju ruralnih područja ostali su ograničeni, pokazuje analiza Privredne komore Crne Gore (PKCG) o razvoju poljoprivrede od obnove neovisnosti do danas, prenose podgoričke Vijesti.

Analiza pokazuje da je proteklih 20 godina donijelo rast biljne proizvodnje i modernizaciju dijela prehrambene industrije, ali i zatvaranje velikog broja zadruga i poljoprivrednih kombinata, smanjenje stočnog fonda i odlazak stanovništva iz ruralnih područja. Broj poljoprivrednih gospodarstava u posljednjih 15 godina smanjio se s 38.798 na 26.711, pri čemu trećina ima najviše pola hektara zemlje, dok samo 235 kućanstava posjeduje 50 hektara ili više, tj. 0,8 posto ukupnog broja gospodarstava.

Čak ni snažan razvoj turizma nije postao očekivani zamašnjak domaće poljoprivrede – rastuća potražnja za hranom tijekom ljetne sezone uvelike se pokriva uvozom. Prema procjeni iz analize, godišnje se uvozi oko 20 do 25 posto više hrane za potrebe turističke potražnje, što je posebno bilo vidljivo tijekom pandemijske 2020. godine, kada je uvoz hrane pao za oko 18 posto.

U PKCG-u smatraju da, unatoč postojećim izazovima, crnogorska poljoprivreda ima značajan razvojni potencijal, a najvažnije razvojne mogućnosti zahtijevaju dugoročnu strategiju razvoja koja bi uključivala modernizaciju proizvodnje, jačanje prerađivačke industrije i jače povezivanje poljoprivrede s turizmom i domaćim tržištem, tj. organsku proizvodnju, agroturizam, geografski zaštićene proizvode i izvoz premium proizvoda (pršut, sir, vino, maslinovo ulje).

Prema PKCG-u, udio poljoprivrede u BDP-u u 2024. godini iznosio je 3,5 posto. “U posljednjih 20 godina uvoz prehrambenih proizvoda kontinuirano raste, uz rast vanjskotrgovinskog deficita, što upućuje na veliku ovisnost o uvozu, što je uzrokovano nekoliko čimbenika: nedovoljnom domaćom proizvodnjom, nemogućnošću proizvodnje nekih proizvoda kako zbog nedostatka proizvodnih kapaciteta za proizvodnju (UHT mlijeko, proizvodi od voća i povrća, gazirana pića, određene vrste sireva, svinjetina itd.), tako i nemogućnošću proizvodnje određenih proizvoda (kava, banane, riža itd.) što je poseban čimbenik, značajno povećava potražnju za hranom tijekom ljetne sezone. Procjenjuje se da se za potrebe turističke potražnje uvozi oko 20 do 25 posto više hrane, a to je potvrđeno tijekom pandemije 2020. godine kada je uvezeno oko 18 posto manje hrane”, poručuju iz Privredne komore.

nije znanstvena fantastika

180 uređaja povezano u jedan sustav: U Zagrebu možete vidjeti kako izgleda dom koji misli umjesto vas

Neplaćeni računi

83 posto hrvatskih tvrtki ima isti problem: Kupci kasne s plaćanjem, a posljedice se šire cijelim lancem

Analiza je pokazala da je uvoz hrane u prethodnih 20 godina imao izraženu tendenciju rasta, osim u godini pandemije Covida19. Uvoz je višestruko veći od izvoza, a pokrivenost uvoza izvozom je na prosječnoj razini od oko deset posto. Međutim, ovaj podatak ne uzima u obzir tzv. izvoz na pragu, tj. vrijednost potrošnje domaćih proizvoda kroz turizam, koja raste iz godine u godinu.

Uloženo 400 milijuna eura

PKCG je istaknula da uvoz hrane bilježi gotovo kontinuirani rast od 2006. godine, prvo zbog liberalizacije trgovine i nedovoljnih domaćih proizvodnih kapaciteta, a kasnije i zbog rasta turističke potražnje. Nakon pada u pandemijskoj 2020. godini, uvoz ponovno raste, da bi u razdoblju od 2022. do 2025. dosegao 1,06 milijardi eura, čemu je, osim turizma, pridonio porast uvoznih cijena i prisutnost oko 95 tisuća stranih državljana koji žive i rade u Crnoj Gori.

Prema podacima iz analize, ukupna vrijednost međunarodnih ulaganja u poljoprivredu do 2027. godine, zajedno s nacionalnim sredstvima i sudjelovanjem investitora, procjenjuje se na oko 400 milijuna eura. Od toga se 97 milijuna odnosi na programe IPARD II i III, 45 milijuna na projekte MIDAS II i III Svjetske banke, oko 25 milijuna na projekt IFAD-a, dok se potpora kroz kredite EIB-a i EBRD-a te bilateralnih donatora procjenjuje na oko 40 milijuna eura. Osim toga, bit će osigurana i iz Poljoprivrednog proračuna.