EN DE

Izvjesno poskupljenje kredita u Srbiji, i to ‘zaslugom’ Europske središnje banke

Autor: Siniša Malus
14. rujan 2026. u 22:00
Podijeli članak —
Građani Srbije uglavnom uzimaju kredite indeksirane u eurima, uglavnom s promjenjivim kamatnim stopama/Shutterstock

U Srbiji postoji gotovo deset milijardi eura kredita indeksiranih u eurima, od kojih je većina stambenih.

Ove godine u Srbiji su poskupjele gotovo sve vrste zajmova. Usprkos tome, tijekom drugog kvartala zabilježen je povećan rast kreditne aktivnosti. Europska središnja banka prošloga je tjedna podigla kamatne stope. Sukob na Bliskom istoku i dalje stvara inflacijske pritiske pa se očekuje da će inflacija ostati znatno iznad cilja dulje vrijeme.

“Izgledi ostaju vrlo neizvjesni, s rizicima za rastuću inflaciju i pad gospodarskog rasta”, rekla je predsjednica Europske središnje banke (ECB) Christine Lagarde. Međutim, podigla je očekivanja rasta BDP-a s 0,8 na 0,9 posto za ovu godinu, napominjući da je gospodarstvo pokazalo otpornost.

Odluke ECB-a

Nenad Gujaničić, glavni broker u Momentum Securitiesu, kaže da odluke Europske središnje banke u većoj mjeri utječu na građane nego odluke domaće središnje banke, piše Nova ekonomija. Razlog tome je što građani uglavnom uzimaju kredite indeksirane u eurima, uglavnom s promjenjivim kamatnim stopama.

“ECB je ove godine dva puta povećao kamatne stope za 20 do 25 baznih bodova (ukupno oko pola postotnog boda). Šestomjesečni Euribor porastao je s oko 2,1 posto u veljači na sadašnjih 2,88 posto, što je skok od 70 baznih bodova nakon posljednjeg povećanja. Tržište procjenjuje da postoji velika vjerojatnost da će ECB do kraja godine povećati kamatne stope za uobičajenih 25 baznih bodova”, objašnjava Gujaničić.

Faktor Italije i Njemačke

Njemačka i Italija dominantni su vanjskotrgovinski partneri Srbije. Ako njihova gospodarstva uspore, upitno je kome će Srbija plasirati svoju robu i usluge.

Depozitna stopa ECB-a, koja je godinu dana iznosila dva posto, najprije je podignuta na 2,25 posto, a na posljednjoj sjednici povećana je na 2,5 posto. Banke u pravilu prilagođavaju Euribor ugovorima o kreditu dva puta godišnje (svakih šest mjeseci, neke tri mjeseca). Korisnici kredita s promjenjivom stopom (koja se sastoji od bankovne marže plus Euribor od 2,88 posto) već su vidjeli ili će vidjeti povećanje svojih mjesečnih rata.

Gujaničić kaže da je porast cijena kredita evidentan, ali da kamatne razine još nisu dosegle vrijednosti iz 2022. i da smo još daleko od njih. Međutim, očekivanja da će sukob na Bliskom istoku trajati kratko su se izjalovila, a cijena sirove nafte ponovno je prešla granicu od 100 dolara po barelu. Okolnosti su dodatno otežane, kaže posrednik, jer su strateške rezerve država i tvrtki iskorištene, što generira i održava inflacijske pritiske.

U Srbiji postoji gotovo deset milijardi eura kredita indeksiranih u eurima, od kojih je najveći dio stambenih, kaže bankar i konzultant Vladimir Vasić. Da bi Srbija ponovno stekla monetarni suverenitet u području kreditiranja, objašnjava, potrebno je da dinar postane dugoročni izvor financiranja, što zahtijeva vrijeme i uspostavljanje stabilnosti kako bi se imalo dovoljno dinarskih sredstava za plasmane. Trenutačno je udio dinarskih stambenih kredita zanemariv i iznosi samo jedan do dva posto.

Referentna kamatna stopa NBS-a ostala je nepromijenjena pune dvije godine na 5,75 posto, zadnji put je promijenjena 12. rujna 2024., što upućuje na to da je građanima isplativije uzimati kredite u eurima jer su jeftiniji. Podizanje referentne kamatne stope ECB-a za 0,25 posto (25 baznih bodova) postupan je korak i signal tržištu da novac postaje skuplji.

NBS u pripravnosti

“Iako su bankari uglavnom izračunali cijenu novca, trend rasta cijena utječe na sve kredite indeksirane u eurima”, kaže Vasić i dodaje da za tipičan stambeni kredit od 100 tisuća eura ovo povećanje kamatne stope može povećati mjesečnu ratu za oko 50 eura.

Međutim, Srbija se može suočiti s drugom vrstom problema – iako su za sada svi pokazatelji uglavnom dobri – pa je NBS u pripravnosti. Njemačka, kao najveće gospodarstvo Europske unije, prošle je godine zabilježila skroman rast od samo 0,2 posto, a u uvjetima skupog novca ti problemi postaju još izraženiji. Njemačka i Italija dominantni su vanjskotrgovinski partneri Srbije, kaže Vasić. Ako se njihova gospodarstva uspore, postavlja se problem kome će domaće gospodarstvo plasirati svoju robu i usluge.

Autor: Siniša Malus
14. rujan 2026. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close