Vuković je javnosti poznat kao cijenjeni analitičar koji je često gostovao kao komentator na televizijama i općenito u medijima. Riječ je o asistentu na Katedri za ekonomiju Zagrebačke škole ekonomije i managementa gdje predaje Političku ekonomiju, Osnove ekonomije te Međunarodnu ekonomiju. Kako piše na službenoj stranici fakulteta, Vuković radi i kao  akademski tajnik ZŠEM-ovog MA in Economics programa. Prvostupnik ekonomije postao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a magistrirao u Londonu.

Njegova tvrtka Oraclum Intelligence Systems, koristila je društvene mreže za predviđanje ishoda izbora, kretanja na tržištu, potražnje za proizvodima i ponašanja potrošača. Uz pomoć te nove metodologije uspješno su predvidjeli Brexit te pobjede Trumpa 2016. i Bidena 2020. godine, uz točnost od 1 posto. Od ožujka 2020. godine osnivač je i član upravnog odbora udruge Glas poduzetnika. Vuković je doktorirao političku ekonomiju na Sveučilištu u Oxfordu, magistrirao na London School of Economics te diplomirao na Sveučilištu u Zagrebu. Pohađao je ljetne škole na sveučilištima Berkeley i Harvard te boravio kao gostujući istraživač na Sveučilištu u Cambridgeu.

obavijest javnosti

U SAD-u uhićen poznati hrvatski ekonomist

Može se reći da je poslovna karijera sve do prije dvije godine bila obilježena uglavnom uspjehom, no tada su počeli problemi.

Iz investicijskih krugova može se čuti kako ovakav epilog nije sasvim neočekivan uzmu li se u obzir regulatorni problemi koje je sa svojim fondom Vuković posljednjih godina imao u Hrvatskoj. Naposljetku, Hanfa je krajem prošle godine donijela rješenje kojim američkom Oraclum Capitalu te njegovom fondu Orca Bason zabranila svaku daljnju distribuciju i trgovanje udjelima u Hrvatskoj, nakon što je utvrdila da su se udjeli fonda domaćeg ekonomista Vuka Vukovića nudili i prodavali malim ulagateljima preko Zadruge Glas poduzetnika 2.0. Nakon toga je Vuković odlučio svoj poduzetnički put nastaviti u Americi, a od Hrvatske se krajem prošle godine oprostio podužim statusom na Facebooku u kojem je Hanfu optužio za “ubijanje inovacija”.

“Nažalost i ova priča je puno dublja od pukog regulatornog pritiska, i direktno je izazvana upravo od strane naših omiljenih CHF tuženika. Ali kao što i njih razbijamo na sudovima (svaka čast sudskoj praksi btw, i svim našim odvjetnicima), tako ćemo i ovdje na sudu tražiti pravdu – i vjerujem, dobiti ju.  Koncept ulaganja kroz RH zadrugu ćemo do konačnog rješenja suda zatvoriti, jer naravno uvijek poštujemo zakone, cak i kada ih se pogrešno interpretira. A za kraj, u komentarima možete pronaći primjere kako je HANFA bila revna kad je trebalo istraživati banke i svoje zaposlenike oko insider tradinga. Šteta da takav pristup nisu i kod nas primijenili”, napisao je Vuković krajem prošle godine.

Kakav će biti pravosudni epilog ovog slučaja teško je pretpostaviti, ali izgleda da se ključni trenutak dogodio se u lipnju 2025., kada je jedan potencijalni ulagač zatražio izravnu provjeru podataka kod administratora fonda. Umjesto administratora, s e-mail adrese Oraclumovog odjela za odnose s ulagačima stigla mu je dokumentacija s lažnim potpisom ‘tima za odnose s ulagačima administratora‘. U tim je papirima za 2024. godinu prikazan prinos od 38,44 posto i imovina od 18,45 milijuna dolara. Međutim, stvarni izvještaji koje je vodio broker pokazivali su znatno skromniji prinos od 16,39 posto te imovinu od 12,77 milijuna dolara.

Raskorak u brojkama za 2023. godinu bio je još drastičniji: potencijalnom ulagaču prikazan je dobitak od 19,05 posto, dok je fond u stvarnosti ostvario teški gubitak od -22,46 posto.

Kada je ulagač izravno kontaktirao administratora i upitao je li dokumentacija autentična, dobio je negativan odgovor. Vuković se tada opravdavao da je riječ o ‘pogrešci i automatskom odgovoru iz back officea‘.

Odgovor za sve

Renault Captur: mali SUV skrojen za najbolje godine života

Samsung Training Academy

Centar koji viziju pametnog prostora pretvara u stvarnost

Tijekom pretresa i ispitivanja, Vuković je istražiteljima priznao da su brokerski izvještaji poslani potencijalnom ulagaču bili lažni te da nisu točno prikazivali stanje ni prinose fonda. Ipak, porekao je da ih je osobno poslao, ustvrdivši kako je uz njega još samo jedna osoba imala pristup spornom e-mail pretincu.

Analiza ostalih dokumenata pokazala je da je Oraclum slao lažne podatke i postojećim klijentima. Vuković je razlike pokušao opravdati tvrdnjom da je Oraclum koristio zaseban brokerski račun kojem administrator donedavno nije imao pristup, no FBI-jev agent u prijavi navodi kako pregled tog računa i dalje ne objašnjava nastale rupe u izračunima.

Za svaku od dvije točke optužnice, Vukoviću prijeti maksimalna zatvorska kazna do 20 godina.