U danima u kojima nam mozgove prže loše vijesti o otpadu u Gospiću i odvratne scene o slavljenju ratnog zločinca u istočnom susjedstvu, teško se fokusirati na ekonomske teme. Ipak, jedna je posljednjih mjeseci, sada već i godina, zapravo “sveprisutna”, oko nje se prvo konstruirao veliki hype, da bi slika potom bila pomalo zatamnjena mračnim predviđanjima distopijske budućnosti.
Radi se, naravno, o umjetnoj inteligenciji i njezinu utjecaju na tržište rada. Nisu usamljeni analitičari, domaći i strani, koji već odavno upozoravaju da će AI doslovce “ukinuti” milijune radnih mjesta. Točnije, eliminirat će potrebu za brojnim poslovima. U Hrvatskoj je Google provodio istraživanje prije godinu i pol dana s kojim su utvrdili da s obzirom na strukturu hrvatskog gospodarstva otprilike šest posto radnih mjesta bi moglo biti zamijenjeno s umjetnom inteligencijom, odnosno oko 110 tisuća ljudi.
U isto vrijeme oko 58 posto radnih mjesta bi trebalo biti poboljšano umjetnom inteligencijom. Jedna stvar ipak je neosporna. Umjetna inteligencija ubrzava procese i preuzima dio zadataka. No, znanje ljudi važno je za kontrolu i odlučivanje.
Rujanski vjetar, međutim, kao da je zapuhao u suprotnom smjeru. Naime, podaci s američkog tržišta rada zasad pokazuju da je AI zaslužan za stvaranje golemog broja radnih mjesta. Protekloga su tjedna, naime, objavljeni snažni podaci s američkog tržišta rada. Najveće svjetsko gospodarstvo stvorilo je 162 tisuće novih radnih mjesta u kolovozu, što je puno više od očekivanog. Stopa nezaposlenosti iznosi samo 4,1 posto. Čak ni mladi ljudi, koji se često spominju kao prve žrtve umjetne inteligencije, nemaju problema kada je u pitanju pronalazak posla.
Naravno, istina je da neki tehnološki divovi poput Microsofta i Mete smanjuju broj zaposlenih na štetu umjetne inteligencije, ali to, kada se promatra u cjelini, nije problem, s obzirom na to da umjetna inteligencija također stvara nova radna mjesta. Brojni AI startupi zapošljavaju nove radnike, a podatkovni centri, koji se frenetično grade diljem svijeta, zahtijevaju mnoge radnike iz građevinskog i infrastrukturnog (posebno energetskog) sektora. Zasad možemo konstatirati “začudnu” činjenicu: umjetna inteligencija, neposredno i posredno, stvara milijun radnih mjesta u SAD-u.
Goldman Sachs procjenjuje da je potrošnja na opremu potrebnu za pokretanje umjetne inteligencije, od čipova i poslužitelja do podatkovnih centara, hlađenja i energetskih kapaciteta, oko 500 milijardi dolara veća godišnje nego što je bila 2022. godine, kada je ChatGPT rođen. The Economist procjenjuje da je umjetna inteligencija do sada stvorila oko milijun novih radnih mjesta u Sjedinjenim Državama.
To je znatno više od otprilike 200 tisuća izgubljenih radnih mjesta pripisanih umjetnoj inteligenciji od sredine 2023. Plaće također rastu. Poslovi instalacije i održavanja podatkovnih centara nude oko 40 posto veće plaće od usporedivih poslova drugdje, prema Indeedu. Ukratko: umjetna inteligencija ni najmanje ne uzrokuje masovnu nezaposlenost, ali je postala glavni pokretač novih radnih mjesta i ulaganja.
Jasno, američka i hrvatska priča ne moraju biti slične. Dok je u Americi stupanj usvajanja AI-ja u poduzećima na svjetskom vrhu, u Hrvatskoj je taj podatak vrlo slab. Naime, u Hrvatskoj trenutačno oko 55 posto kompanija još uvijek ne koristi AI, prema istraživanju koje je nedavno proveo HUP. Opasnost je jasna. Tržišta su danas povezanija no ikad, a hrvatske tvrtke koje neće shvatiti umjetnu inteligenciju kao stratešku odrednicu, neće moći zadržati konkurentnost.
