Iako nikad nije javno objavljena cijena po kojoj je Erste Asset Management (EAM) kupio upravljanje fondovima InterCapital Asset Managementa (ICAM) prije skoro dvije godine, iz bilježaka uz financijski izvještaj EAM-a za 2025. može se iščitati da je transakcija iznosila čak 21,6 milijuna eura!

Od toga se na goodwill (vrijednost kompanije iznad materijalnih stavki) odnosi 12,3 milijuna eura, a na vrijednost baze klijenata investicijskih i Fonda hrvatskih branitelja – 9,2 milijuna! No još uvijek ne znamo koliko je kao klijent plaćen Fond HB, niti mirovinski fond PBZ CO koji je jedini od mirovinaca imao ulog u ICAM-u.

“U skladu s MSFI-jem 3 i kriterijima priznavanja utvrđenim u MRS-u 38, Društvo je sa 1.10. 2025. u procesu pripajanja priznalo listu klijenata kao prepoznatljivu nematerijalnu imovinu koja proizlazi iz ugovornih ili drugih obvezujućih aranžmana i može se zasebno mjeriti.

Priznate su dvije liste klijenata: baza klijenata iz Fonda hrvatskih branitelja i Baza klijenata iz investicijskih (UCITS i AIF) fondova”, stoji u izviješću, uz naznaku da je vijek trajanja liste klijenata vezane uz investicijske (UCITS i AIF) fondove procijenjen na osam godina, dok je vijek trajanja liste klijenata vezane uz Fond hrvatskih branitelja procijenjen na deset godina.

Iznenađenje na tržištu

Sama kupnja ICAM-a bila je iznenađenje za financijsku javnost, kao što je iznenađenje i naglo umirovljenje Heinza Bednara, čelnika austrijske matice Erste Asset Management GmbH-a, koji je samo godinu ranije vrlo optimistično komentirao transakciju i planove na hrvatskom tržištu

“Realizacijom ove akvizicije pokazujemo našu predanost hrvatskom fondovskom tržištu, na kojem vidimo značajan potencijal rasta u budućem razdoblju. Hrvatska podružnica ima našu punu podršku te smo uvjereni da će ovim iskoristiti sinergijske potencijale te napraviti dodatni iskorak, uz osiguravanje najkvalitetnije razine usluge svim svojim klijentima, posebno onima koji će nakon ove akvizicije to postati”, najavljivao je Bednar.

Josip Glavaš, predsjednik uprave EAM-a u Hrvatskoj, kaže nam kako je promjena na čelu EAM-a u Beču dio dugoročno planirane i temeljito pripremljene tranzicije te Bednara nakon više od 25 godina uspješnog vođenja društva 1. prosinca nasljeđuje Robert Kubin, iskusni međunarodni menadžer s bogatim iskustvom u području financijskih usluga i upravljanja imovinom (Kubin dolazi iz prodaje, op.a.). No Bednar će, kaže, još neko vrijeme ostati uključen u savjetodavnoj ulozi. Na pitanje znači i to i promjenu vodstva hrvatskog menadžmenta, odvraća da je o tome prerano govoriti, no da ne očekuju neke važnije promjene u Hrvatskoj. O utjecaju na upravljanje Fondom hrvatskih branitelja kaže sljedeće:

Poduzetništvo

Zašto knjigovođa ne može pripremiti kreditni zahtjev umjesto vas? – Knjigovođa nije vaš CFO!

Od unutarnjeg i vanjskog uređenja do montažnih kuća i pametnih rješenja

Ambienta 2026: Mjesto na kojem počinje svaki dobar prostor

“EAM Hrvatska je i dosad bio potpuno neovisan kad je riječ o upravljanju Fondom HB-a u odnosu na vlasnika u Beču, a svoju funkciju obavlja i obavljat će u skladu sa svim profesionalnim i stručnim standardima upravljanja te s ciljem maksimizacije potencijala Fonda HB-a, unutar postavljenih okvira.”

S obzirom da je InterCapital posljednjih godina za upravljanje Fondom HB naplaćivao oko 600 tisuća eura godišnje, iako mu je 98 posto imovine koncentrirano u jednoj dionici, zanimalo nas je hoće li se mijenjati visina naknade, no Glavaš smatra da Fond HB-a ima “jednu od najnižih naknada za upravljanje i za razliku od drugih fondova na tržištu, svi troškovi Fonda se pokrivaju upravo iz te upravljačke naknade”.

Umjesto javnog natječaja

Jasno je, Glavaš govori u skladu sa svojom pozicijom, no Fond hrvatskih branitelja bi se (ako ga je Erste toliko želio natrag iako ga se godinama ranije odrekao) trebao akvirirati putem javnog natječaja gdje bi kroz nižu naknadu od toga imali korist i branitelji. Pravne osobe s viškom likvidnosti je lako identificirati pa ih se ne treba kupovati, a građanstvo, po kojem InterCapital nije poznat, nije lako zadržati u fondu, što je razvidno i kroz odgovore EAM-a, dok InterCapital nastavlja poslovanje s ETF-ovima i portfeljima koje je jedine zadržao.

Na pitanje koliki dio novih ulaganja u ETF-ove dolazi od ulagača koji su prethodno ulagali u klasične UCITS fondove, a koliko su oni novi bazen ulagača, Glavaš odvraća da dio rasta ETF-ova nedvojbeno dolazi iz preraspodjele postojeće štednje, uključujući dio novca koji bi inače završio u klasičnim fondovima.

“Smatramo da bi bilo pogrešno njihov rast promatrati samo kao uzimanje kolača tradicionalnim fondovima, posebno imajući u vidu rast imovine u klasičnim fondovima u RH u posljednjih nekoliko godina. Tu posebno mogu istaknuti tri skupine fondova koji su predvodili taj rast: novčani fondovi, fondovi s dospijećem i dionički fondovi, uglavnom s aktivnim upravljanjem. Interes hrvatskih ulagatelja za ETF-ove definitivno raste i to smatramo pozitivnim razvojem”, kaže Glavaš.

No dok se zasad ne čini da EAM-ov vrlo skroman rast dobiti od 50 tisuća eura u 2025. u odnosu na 2024. opravdava cijenu akvizicije (nadajmo se da će, imajući u vidu odgovore Erste-a, u sljedećim godinama rezultati biti bolji) vlasnici InterCapitala Tonći Korunić i Daniel Nevidal evidentno nemaju razloga biti nezadovoljni. Imaju ih, definitivno, 21 milijun manje.