Uslijed novih geopolitičkih napetosti i sukoba na Bliskom istoku cijene nafte na svjetskim tržištima i na početku ovog tjedna su pod pritiskom rasta. U utorak su se dodatno približile granici od 100 dolara po barelu. Deeskalacija sukoba između SAD-a i Irana zasad svakako nije na vidiku, a u prilog tome govore i agencijske vijesti o jučerašnjem napadu jemenskih Hutista (koje podržava Teheran) na nekoliko gradova na jugu Saudijske Arabije (američkog saveznika), pri čemu su meta bila i naftna postrojenja.

U svakom slučaju, ako je suditi prema trenutačnoj situaciji na bojištima i tržištima, do daljnjega se realnim čini i nastavak Vladinih intervencija vezanih uz cijene goriva na benzijnskim postajama. Već neko vrijeme administrativno reguliranje cijena (koje uključuje osnovna goriva, s tim da ne vrijede za autoceste) odvija se na tjednoj bazi, pa tako i ograničenja cijena utvrđena na telefonskoj sjednici Vlade ovog ponedjeljka vrijede do idućega.

Bez promjena cijena

U slučaju benzina (eurosuper 95) i dizela jučer su tako umjesto određenog poskupljenja (za 0,06 eura po litri benzina i 0,14 kod dizela) cijene ostale nepromijenjene. Dakle, u slučaju benzina 1,67, a dizela 1,79 eura. Već uobičajeno, to je rezultat dodatnog interveniranja u sustav trošarina te premija trgovaca. Na benzinsko gorivo trošarina je snižena za 0,025 eura po litri, a na dizelsko za 0,09, dok je visina premije trgovcima dodatno umanjena za 0,02 eura.

Za razliku od visine benzinske trošarine koja je time korigirana na 0,397 eura, što je još uvijek iznad minimalne propisane EU Direktivom, kod dizelske je smanjenjem za devet eurocenti ona svedena na 0,26 eura, što znači da je trenutačno sedam eurocenti ispod pravilima Unije propisanog minimuma koja za dizel iznosi 0,330 eura po litri.

Vlada je ishođenjem briselskog odobrenja privremenog odstupanja (šestomjesečnog, zaključno do kraja siječnja 2027.) u odnosu na minimalnu visinu trošarina dobila manevarski prostor od 22 centa po litri.

Još ima prostora

U preostalih oko četiri i pol mjeseca, dakle, s te osnove ima dosta prostora za interveniranje: kod eurosupera ukupno oko 25 eurocenti, a kod dizela, s obzirom na već iskorišteni dio “olakšice” oko 15 eurocenti.

No, pitanje razmjera državnog interveniranja u maloprodajne cijene goriva sagledava se i sa stajališta državnog proračuna. S obzirom na tzv. plivajući režim trošarina koji je u primjeni od proljetos potencijalne fiskalne učinke s te osnove (ne računajući one vezane uz stavku PDV-a) na razini 2025. teško je procijeniti, ali s tim u vezi spominjali su se iznosi od stotinjak milijuna eura.

Neslužbeno, prihodi od tih trošarina u dosadašnjem dijelu godine su desetak posto niži od usporedivih lanjskih. Energetske trošarine, od kojih se glavnina odnosi upravo na naftne derivate, najizdašniji su trošarinski izvor za državni proračun. One obično nose oko 50 posto ukupnih (druge najznačajnije su one na duhanske proizvode).

Kemijska industrija

‘Europa bez kemijske industrije postaje ovisna i ranjiva’

Izgradnja mreža autocesta

Hrvatska na europskoj prometnoj karti: autoceste kao temelj logistike i trgovine 

Lani su ukupne povećane za nešto više od šest posto, čime su dosegnule neznatno manje od tri milijarde eura, a približno polovicu donijele su energetske odnosno naftne. Ako je suditi prema dinamici njihove naplate unutar godine, trenutačnih desetak posto međugodišnjeg “minusa” ugrubo bi značilo oko sto milijuna, a uz pretpostavku dosadašnje dinamike u ostatku godine okvirno bi mogao narasti na oko 150 milijuna eura. No, to će ovisiti o kretanju cijena nafte i pragovima maloprodajnih cijena koje će Vlada odlučiti braniti.