Novi britanski ministar financija John Healey mora pronaći milijarde eura za financiranje planova premijera Andyja Burnhama. Iako je laburistička vlada obećala da neće dizati ključne poreze, sve se glasnije spominje udar na bogatstvo, a odluka se očekuje krajem listopada, piše Reuters.
Britanski ministar financija John Healey suočava se s golemim pritiskom da u svom prvom proračunu, najavljenom za 28. listopada, prikupi milijarde eura kroz nove poreze. Taj novac nužan je kako bi se pokrili rastući troškovi zaduživanja države, ali i financirali ambiciozni planovi premijera Andyja Burnhama, koji uključuju proširenje socijalne skrbi i veća izdvajanja za obranu. Problem je što se Healeyjeva Laburistička stranka obvezala da neće podizati stope poreza na dohodak, PDV-a, poreza na dobit niti doprinose za socijalno osiguranje, što ministra stavlja u izuzetno tešku poziciju i tjera ga da traži alternativne izvore prihoda.
Dilema je tim veća jer je sam premijer Burnham još prošle godine, dok je bio gradonačelnik šireg područja Manchestera, izjavio kako Velika Britanija previše oporezuje rad, a premalo bogatstvo. Ta izjava sada odjekuje dok njegova vlada traži rješenja za popunjavanje proračunske rupe. Prema proračunskim prognozama iz ožujka, vlada je imala relativno mali fiskalni prostor od oko 28 milijardi eura za ispunjenje cilja uravnoteženja tekuće potrošnje do 2030. godine, a mnogi ekonomisti smatraju da se taj prostor u međuvremenu znatno smanjio. S obzirom na to da je država u fiskalnoj godini 2025./2026. prikupila oko 1,3 bilijuna eura poreza, jasno je da su potrebne značajne promjene kako bi se osigurala dugoročna stabilnost.
Kao jedna od najizglednijih opcija nameće se reforma poreza na kapitalnu dobit, koji je u prethodnoj godini donio proračunu oko 28 milijardi eura. Prethodna ministrica financija, Rachel Reeves, podigla je stopu tog poreza na 18 posto za obveznike s nižim primanjima i 24 posto za one s višim. Međutim, te su stope i dalje osjetno niže od stopa poreza na dohodak, koje iznose 20 i 40 posto. Ideja o izjednačavanju stopa poreza na kapitalnu dobit s onima na dohodak sve je prisutnija u javnom prostoru. Još ranije ove godine takav je prijedlog iznio Wes Streeting, tadašnji potencijalni Burnhamov protukandidat, a danas ministar obrane, a slične su preporuke došle i od uglednih instituta poput lijevo orijentiranog Instituta za istraživanje javnih politika (IPPR).
Sveobuhvatna reforma poreza na kapitalnu dobit mogla bi donijeti značajne prihode. Centar za analizu oporezivanja sa Sveučilišta Warwick procijenio je da bi se takvom reformom godišnje moglo prikupiti dodatnih 13 milijardi eura. Njihov model, osim usklađivanja stopa s porezom na dohodak, uključuje i ukidanje izuzeća od plaćanja poreza na kapitalnu dobit u slučaju smrti vlasnika imovine, uz uvođenje novog neoporezivog iznosa kako bi se zaštitila uobičajena ulaganja. Također, porez bi se naplaćivao i na nerealizirane dobitke prilikom iseljenja iz Velike Britanije. Ipak, postoje i ozbiljne sumnje u ostvarivost takvih projekcija. Britanska porezna uprava procijenila je da bi povećanje više stope poreza na kapitalnu dobit za samo 10 postotnih poena moglo smanjiti proračunske prihode za čak 4,2 milijarde eura godišnje zbog povećanog izbjegavanja plaćanja poreza.
Što je s oporezivanjem nekretnina?
Drugo veliko područje su porezi na nekretnine. Trenutno se od lokalnog poreza na imovinu koji plaćaju stanari godišnje prikupi oko 63,5 milijardi eura, dok porez na kupnju nekretnina donosi dodatnih 20 milijardi eura. Glavni problem lokalnog poreza je što se temelji na procijenjenim vrijednostima nekretnina iz davne 1991. godine. Ažuriranje tih procjena drastično bi povećalo davanja u Londonu i većem dijelu južne Engleske, dok bi ih smanjilo u drugim dijelovima zemlje, što je politički iznimno osjetljivo. Iako je sam Burnham prije dolaska na vlast podržavao ideju spajanja ova dva nameta u jedinstveni porez na vrijednost imovine, u srpnju je isključio takvu mogućnost za listopadski proračun. Potvrdio je, međutim, planove najavljene prošle godine prema kojima će se od 2028. uvesti dodatni porez za kuće vrijedne više od 2,35 milijuna eura.
Je li porez na bogatstvo konačno rješenje?
Najradikalnija i u javnosti najviše raspravljana opcija je uvođenje izravnog godišnjeg poreza na bogatstvo. Humanitarna organizacija Oxfam i kampanja Tax Justice UK pozvale su laburiste da uvedu godišnji namet od dva posto na svu imovinu vrijedniju od 11,8 milijuna eura. Prema njihovim procjenama, temeljenim na izračunima Sveučilišta Warwick, takav bi porez mogao donijeti nevjerojatnih 28 milijardi eura godišnje. Javnost je, čini se, sklona takvom rješenju – nedavna anketa pokazala je da 53 posto Britanaca podržava uvođenje poreza na bogatstvo, dok mu se protivi samo 11 posto. Upitan o toj mogućnosti, premijer Burnham nije ju u potpunosti odbacio, ali je rekao da želi dobro razmisliti prije donošenja odluke, svjestan potencijalnih posljedica.
Unatoč potencijalno visokim prihodima i podršci javnosti, stručnjaci upozoravaju na brojne prepreke. Institut za fiskalne studije (IFS) prošle je godine objavio analizu u kojoj navodi da je godišnje poreze na bogatstvo vrlo teško provesti u praksi. Jedan od glavnih problema je točna procjena vrijednosti imovine, poput privatnih tvrtki ili umjetničkih djela. Iz IFS-a ističu da je većina razvijenih zemalja napustila takve poreze zbog administrativnih poteškoća i političkog pritiska koji je doveo do brojnih izuzeća, zbog čega su na kraju prikupljali relativno malo prihoda. Dugoročno je, upozoravaju, teško predvidjeti koliko bi takav porez uistinu donio britanskoj blagajni zbog opasnosti od iseljavanja bogataša i pronalaženja novih načina za izbjegavanje poreznih obveza.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu