Vladama država članica Europske unije početkom ovog tjedna istekao je rok za ispunjenje reformi i ulaganja utvrđenih u nacionalnim planovima za oporavak i otpornost (NPOO). Iz Europske komisije podsjetili su na taj datum jer su instrument NextGenerationEU i Mehanizam za oporavak i otpornost kao njegova okosnica u pogledu financijskih razmjera bili dotad nezabilježen zajednički odgovor Unije na dvije velike krize: pandemiju Covida-19 i rusku invaziju na Ukrajinu.

Istekom tog roka ulazi se u završnu fazu koja podrazumijeva dovršetak preostalih koraka za povlačenje sredstava za NPOO. Članice Unije sada moraju do kraja rujna podnijeti Europskoj komisiji konačne zahtjeve za plaćanje, s pratećim dokazima provedbe reformi i investicija, a sve uplate EK će provesti do kraja godine.

Zadnje dvije tranše ‘u paketu’

Hrvatskoj je za Plan oporavka u okviru tog instrumenta alocirano ukupno 10 milijardi eura, od čega se oko 5,8 milijardi odnosi na raspoloživa bespovratna sredstva, a 4,2 milijarde eura su zajmovi. Dosad joj je iz Bruxellesa na temelju ispunjenja zacrtanih indikatora vezanih uz reforme i investicije isplaćeno osam (od ukupno deset) tranša vrijednih 7,3 milijarde eura. Zahtjev za plaćanje za preostale dvije tranše vrijedne 2,7 milijardi uputit će se “u paketu” potkraj ovog mjeseca, najavili su iz Vlade.

Budući da je hrvatska “omotnica” vezano uz Plan oporavka u odnosu na BDP bila druga najveća među članicama EU (više od Hrvatskoj alociranih 13 posto BDP-a dodijeljeno je samo Grčkoj) i zadaće koje je za uplate trebalo odraditi bile su opsegom ponajveće. Hrvatska je u tom pogledu u proteklih pet godina često isticana kao jedan od “odlikaša”. S isplatom posljednje tranše, potkraj ožujka, bila je među veoma rijetkima koje su od aktiviranja instrumenta NextGenerationEU bila na 100 posto ispunjenja zacrtanih reformskih i ulagačkih indikatora (253 od 253), a isključe li se zemlje čiji su NPOO-i opsegom bili mali (poput npr. Danske čija omotnica je težila samo 0,4 posto BDP-a) moguće i jedina.

I uoči skorog slanja zadnjeg zahtjeva za plaćanje je veoma blizu stopostotnom izvršenju. “Od ukupno 406 indikatora predviđenih u okviru NPOO-a mi smo s istekom roka potpuno ispunili 404, a i preostala dva su djelomično, tj. u značajnoj mjeri ispunjena. Pritom smo kad je riječ o reformskim ciljevima na sto posto, tj. 77 od 77, kaže Stipe Župan, državni tajnik u Ministarstvu financija. On je u tom resoru i glavni koordinator za provedbu NPOO-a, dok je sa strane Ureda predsjednika Vlade u toj je ulozi posebni savjetnik premijera Andreja Plenkovića Zvonimir Savić. Taj dvojac je tijekom provedbe Plana samo s predstavnicima Europske komisije (ne računajući međuresornu koordinaciju) odradio više od dvjesto konzultativnih sastanaka.

Ovih dana u fokusu javnosti našao se upravo jedan od dva indikatora koja su trenutačno u statusu djelomičnog ispunjenja, a to je projekt robotaksija tvrtke Verne Mate Rimca s 89 milijuna eura dodijeljenih sredstava. Savić i Župan s tim u vezi ističu kako je u okviru tog projekta odnosno indikatora velik dio zadaća ispunjen, od zakonskog okvira koji je u RH danas potpuno prilagođen za autonomna vozila pa do izrade 60 prototipova, aplikacija, i sl. Trenutačno je još otvoreno pitanje potvrde homologacije. U konačnici će Europska komisija ocijeniti stupanj ispunjenosti indikatora u tom slučaju, a to znači i da od ukupno dodijeljenih sredstava eventualni povrat slijedi za određeni postotak iznosa.

Drugi indikator koji nije u cijelosti ispunjen, pak, odnosi se na izgradnju i rekonstrukciju škola (oko tisuću učionica) iz kreditne komponente financiranja kroz EU-ov Mehanizam za oporavak i otpornost. Naime, za tu svrhu u okviru NPOO-a bila su predviđena i bespovratna sredstva za izgradnju/rekonstrukciju 289 učionica, ali u tom dijelu ulagački ciljevi su u cijelosti ispunjeni, napominje Župan. U svakom slučaju, važnije je da je komponenta “grantova” iskorištena, ali i svi projekti vezani uz škole koji se financiraju zajmovima će se također nastaviti. Za ulaganja u njih značajna sredstva osigurana su i nacionalnim proračunom, kaže naš sugovornik.

Usklađenost

Klik, narudžba, dostava – a što se zapravo događa iza kulisa?

Šesta sezona

Otvorene 32 stipendije za male poduzetnike: prvi put prijaviti se mogu kandidati iz svih djelatnosti

U fokusu infrastruktura

Savić, pak, ističe da je već u dosadašnjih osam isplaćenih tranši iskorištenost u dijelu bespovratnih sredstava za NPOO dosegnula oko 85 posto iskorištenosti, što znači gotovo pet milijardi eura.

Proteklih je godina niz odluka i reformskih mjera, što uključuje i brojne zakonske izmjene, bilo dio liste ciljeva čije izvršenje je preduvjet za zahtjeve isplate sredstava Europske komisije. Jedva da je koja sjednica Vlade zapravo prošla, a da se nije doticala obveza povezanih s NPOO-om.

Značaj koji su sredstava za NPOO imaju za Hrvatsku očituje se u gotovo svim područjima, posebice kad je riječ o infrastrukturi. Na taj je način financirano udvostručenje kapaciteta LNG terminala na Krku, stotine kilometara plinovoda, izgradnja velikog broja kilometara pružnih dionica, kao i približno dvije tisuće kilometara mreže vodoopskrbne i odvodnje.

Isto tako, tim su novcem financirane nabavke dvaju baterijskih vlakova, 20-ak novih tramvaja, 180 autobusa za javni prijevoz. Usto, iz Mehanizma za oporavak i otpornost osigurano je, primjerice, 12 tisuća dodatnih mjesta u dječjim vrtićima, izgrađeno devet centara za starije osobe. U zdravstvu su, pak, kroz NPOO financirane kupnje linearnih akceleratora, mobilnih ambulanti i ljekarni, a u više gradova bolnice su dobile nove, suvremene operacijske blokove.

Sve to ujedno je i razlog zašto domaći ekonomisti nerijetko upozoravaju na kraj plime europskog novca s osnove NPOO-a, uglavnom ističući kako je utoliko važnije usmjerava li se danas taj novac na najbolji način u smislu utjecaja na potencijal rasta u duljem roku, a posredno i u poboljšanje produktivnosti i konkurentnosti. Oko toga mnogi su već poslovično sumnjičavi.