Nastavlja se rasprodaja na globalnom tržištu državnih obveznica uz rast prinosa prema razinama koje nisu viđene desetljećima. Prinos na njemačke desetogodišnje obveznice, referentne za europodručje, u srijedu je dosegnuo 3,375 posto, najviše od 2011. godine. Prinos na hrvatsku 10-godišnju obveznicu porastao je na 3,6 posto.

Istodobno je prinos na japanske obveznice iznosio 3,016 posto, nakon što je u utorak prvi put u tri desetljeća premašio tri posto. Prinos na američke državne obveznice ostao je iznad 4,8 posto, dok je britanski “gilt” s istim dospijećem dosegnuo 5,25 posto, najvišu razinu od 2008. godine. Ulagače zabrinjava ponovno jačanje inflacijskih pritisaka, posebice zbog novog vala sukoba na Bliskom istoku koji potiče rast cijena nafte.

Istodobno raste zabrinutost zbog visokih razina javnog duga i fiskalnih pozicija najvećih svjetskih gospodarstava, piše CNBC. Pritisak na obveznice dodatno povećavaju očekivanja da će središnje banke ovog mjeseca podizati kamatne stope.

Sastanak ECB-a, na kojem se očekuje rast cijene novca je idućeg tjedna. Američki Fed signalizirao je jastrebovski stav, dok se očekuje i povećanje kamata u Japanu. Rast prinosa prati i pogoršanje raspoloženja na dioničkim tržištima.

Glavni američki indeksi pali su, a u minusu su i europske i azijske burze. “Ako raste cijena novca i rizika, upravo to vidimo kroz globalni rast prinosa”, kazao je George Maris iz Principal Asset Managementa za CNBC. Upozorava i na rekordno visoke razine zaduženosti država. “Ne vidim političku spremnost da se to riješi”, rekao je, ocijenivši da rast duga u razdoblju zdravog globalnog gospodarskog rasta tržišta čini ranjivijima u slučaju novog poremećaja.