Najveći naftni posao u svjetskoj povijesti”, tim je riječima američki predsjednik Donald Trump opisao sporazum SAD-a i Venezuele kojim bi njegova država dobila kontrolu nad otprilike 65 milijardi barela sirove nafte, što predstavlja gotovo petinu jednih od najvećih svjetskih rezervi.

Sam sporazum vrijedan je više milijardi dolara, a po Amerikancima bi trebao sniziti cijene nafte i suzbiti ruski i kineski utjecaj na pragu Washingtona.

Upitnik i nad rokovima

“Oslobađamo američku energetsku dominaciju!”, napisao je Trump na svojoj društvenoj mreži Truth nakon sastanka na kojemu se odlučilo kako se SAD-u daje povlašteni pristup 17 naftnih polja, većinom u bogatom pojasu Orinoca, a očekuje se da će privući sto milijardi dolara investicija i donijeti više od 209 milijardi dolara poreznih prihoda za Venezuelu.

Predsjednik Nacionalne skupštine ove južnoameričke države, Jorge Rodríguez, rekao je da će novac od sporazuma pomoći građanima.

“Tko ima koristi od ove nafte ako ostane pod zemljom?”, kaže Rodríguez, dok je venezuelski ministar obrane Gustavo González López dao sporazumu punu vojnu podršku, opisujući ga kao “prosperitet i dobrobit za zemlju.”

“Pretvaranje političke razlike u sporazum o gospodarskoj suradnji jednostavno je odluka o izboru mira, to nije podređivanje”, prenosi njegovu izjavu Euronews. Ovaj potez Amerike dolazi u trenutku kada se Trumpova administracija suočava sa sve većim pritiskom zbog visokih cijena goriva, koje su posljedica rata s Iranom i drastično smanjenog protoka nafte kroz Hormuški tjesnac.

Privremena venezuelska predsjednica Delcy Rodríguez stoga je rekla kako je sporazum “povijesni” te da će imati “značajan utjecaj na oživljavanje nacije.”

Usklađenost

Klik, narudžba, dostava – a što se zapravo događa iza kulisa?

Šesta sezona

Otvorene 32 stipendije za male poduzetnike: prvi put prijaviti se mogu kandidati iz svih djelatnosti

Ipak, dogovor nije naišao na plodno tlo na svim frontama.

“Ovo je užasan dogovor. Rodríguez je dala 20 posto nacionalne baštine ni za što. Mislim da ona jednostavno ispunjava zahtjeve koje dobiva od Washingtona”, rekao je bivši Trumpov posebni izaslanik za Venezuelu i Iran, Elliott Abrams, prenosi BBC.

Osim toga, kritičari prstom upiru i u jedan od najkontroverznijih aspekata ovog dokumenta. Naime, u posao je umiješan Alejandro Betancourt, venezuelanski kontroverzni poduzetnik kojeg smatraju simbolom korupcije. Obogatio se zahvaljujući unosnim poslovima s vladama Huga Cháveza i Nicolása Madura, a iako je bio pod istragama zbog pranja novca i pronevjere u više zemalja, nikada formalno nije osuđen.

Betancourt je čelnik tvrtke North American Blue Energy Partners (NABEP) i središnja figura privatnog dijela operacije koja je dogovorena sporazumom. NABEP je druga najveća privatna naftna kompanija u Venezueli te u njoj američka vlada preuzima 35 posto udjela. Ona će Washingtonu dati pravo da kupi 20 posto nafte koju tvrtka crpi po proizvodnoj cijeni, rekla je Bijela kuća.

Povrh Betancourta i sam predloženi vremenski okvir isplativosti projekta je problematičan. Naime, Trump je rekao da će sporazum ostvariti profit u roku od dvije ili tri godine. Međutim, energetski stručnjaci upozoravaju da je desetljeće realnije zbog lošeg stanja venezuelskog naftnog sektora.

Luis Pacheco s Baker Instituta na Sveučilištu Rice u Houstonu rekao je za BBC Mundo da Venezuela treba uložiti oko 100 milijardi dolara tijekom osam godina kako bi se vratila na razinu proizvodnje nafte od prije 30 godina.

Kritike na račun cijelog sporazuma dolaze i od strane venezuelanskih socijalista koji to vide kao kapitulaciju jer nakon gotovo tri desetljeća protivljenja utjecaju Washingtona u regiji, smatraju da je Rodríguez poklonila najvrjedniju imovinu zemlje starom neprijatelju.

“Sporazum predaje naftu i otvara vrata novom kolonijalizmu Sjedinjenih Država”, rekao je Rafael Ramírez, koji je bio čelnik državne energetske tvrtke PDVSA i ministar nafte pod bivšim predsjednikom Hugom Chávezom.

Amerikanci pak slave novi dogovoreni pakt, jedan njihov dužnosnik rekao je da će američka kontrola okončati korupciju u propaloj venezuelanskoj naftnoj industriji, a istovremeno spriječiti Caracas da velik dio svojih zaliha preda savezniku Kubi.

Jeftinija nafta prioritet

Nafta je jedan od najvrednijih resursa i odavno nije više samo roba, već i dokaz moći. Jeftinija nafta pak je prioritet Trumpove administracije jer 3. studenog predstoje mu međuizbori. Na njima će se odrediti tko će voditi Kongres dok se zemlja priprema za predsjedničke izbore 2028. Za nekoliko mjeseci u SAD-u će se birati svih 435 zastupnika u Zastupničkom domu, 35 od stotinu senatora i 36 guvernera. O ovim izborima ovisit će Trumpove posljednje dvije godine mandata, odnosno hoće li njegova Republikanska stranka izgubiti kontrolu nad Kongresom ili neće.

Bilo kako bilo, rat oko jeftine nafte se nastavlja, a pobjeda ima koristi na više strana. Treba se dodati i kako se Trump već ranije sastao s direktorima naftnih kompanija u Bijeloj kući kako bi pokušao smanjiti cijene benzina koje rastu zbog rata s Iranom. U njegovom stožeru nadaju se da bi ovaj sporazum s Venezuelom, sklopljen na razdoblje od 25 godina, mogao pomoći.