Cijene goriva na globalnoj razini bilježe toliko drastične razlike da su gotovo nezamislive vozačima naviknutima na standardne cjenike na europskim benzinskim postajama. Iako zemlje polaze od istih međunarodnih referentnih cijena nafte, konačna cijena goriva na benzinskim postajama drastično se razlikuje od države do države.
Analiza napravljena na temelju najnovijih podataka specijalizirane platforme GlobalPetrolPrices pokazuje zapanjujuću razliku: najjeftinija litra benzina na svijetu stoji tek nekoliko centi, dok najskuplja premašuje tri dolara.
Kada se podvuče crta na svjetskoj razini, prosječna globalna cijena litre benzina iznosi oko 1,5 američkih dolara. Iza te matematičke sredine, međutim, kriju se velike razlike među državama, uvjetovane porezima, trošarinama, subvencijama, energetskom politikom i vlastitim prirodnim resursima.
Pun spremnik za cijenu jedne kave
Najniže cijene goriva na svijetu uglavnom imaju države bogate nalazištima nafte, koje istodobno snažno subvencioniraju domaće tržište. U tim zemljama država različitim mehanizmima održava maloprodajne cijene daleko ispod razina kakve poznaju europski vozači.
- Libija je na samom dnu svjetske ljestvice cijena benzina, s cijenom od tek nekoliko centi po litri. Pun spremnik od 50 litara ondje tako stoji tek nešto više od jednog dolara.
- Iran zauzima drugo mjesto, također s cijenom od svega nekoliko centi po litri. Pritom treba uzeti u obzir da se subvencionirana cijena u Iranu odnosi na prvih 60 litara benzina kupljenih mjesečno, nakon čega je cijena viša.
- Venezuela je treća na ljestvici, a i ondje se cijena litre benzina mjeri u svega nekoliko američkih centi.
U tim zemljama dolazi se do gotovo nevjerojatne situacije – litra benzina može biti jeftinija od boce obične vode.
Među ostalim državama u kojima je gorivo izrazito jeftino nalaze se Angola, Kuvajt i Alžir, koji se također nalaze pri samom dnu globalne ljestvice cijena benzina.
Međutim, takve cijene imaju i drugu stranu. Snažno subvencioniranje goriva predstavlja trošak za državne proračune, a velike razlike u cijenama između susjednih zemalja mogu stvoriti i poticaj za prekogranično krijumčarenje goriva.
Na drugom kraju ljestvice cijene višestruko veće
Na potpuno drugom kraju globalne ljestvice nalaze se bogatije zemlje i područja koja ovise o uvozu energenata, ali i države koje gorivo opterećuju visokim porezima i trošarinama.
Hong Kong već se godinama nalazi pri samom vrhu svjetske ljestvice cijena benzina, pa punjenje spremnika ondje vozača može stajati višestruko više nego u većini drugih dijelova svijeta.
Za spremnik od 50 litara vozač u jednom od najskupljih dijelova svijeta tako mora izdvojiti više od 150 dolara, dok bi za istu količinu goriva u Libiji platio tek nešto više od jednog dolara.
Nakon Hong Konga, među najskupljim tržištima nalazi se niz europskih zemalja. Danska, Nizozemska, Island, Švicarska i Lihtenštajn tradicionalno se nalaze među državama u kojima vozači plaćaju visoke cijene benzina.
Cijene se, međutim, mijenjaju iz tjedna u tjedan, pa se mijenja i njihov redoslijed na ljestvici. Ono što ostaje jasno jest da europske zemlje zauzimaju velik dio vrha globalne ljestvice najskupljeg benzina.
A gdje je Hrvatska?
Hrvatska nije među najskupljim zemljama svijeta kada je riječ o benzinu, iako hrvatski vozači gorivo plaćaju znatno više nego stanovnici velikih zemalja proizvođača nafte.
Na europskoj ljestvici Hrvatska se nalazi ispod niza zapadnih i sjevernih europskih zemalja. Skuplji benzin plaćaju vozači u brojnim europskim državama, među kojima su Nizozemska, Danska, Švicarska, Njemačka, Finska, Francuska i Italija.
Usporedba s najjeftinijim tržištima ipak najbolje pokazuje razmjere globalnih razlika. Dok se u Hrvatskoj cijena litre benzina mjeri u eurima, u Libiji, Iranu i Venezueli cijena se i dalje mjeri u svega nekoliko američkih centi.
Zašto su razlike toliko velike?
Ogromne razlike na benzinskim postajama nisu samo rezultat troškova proizvodnje i prerade nafte. GlobalPetrolPrices navodi da su razlike među državama ponajprije posljedica različitih poreza i subvencija na gorivo.
Sve zemlje izložene su međunarodnim cijenama naftnih derivata, ali nakon toga države određuju vlastitu poreznu i energetsku politiku. Upravo zato ista osnovna sirovina na kraju može imati potpuno različitu maloprodajnu cijenu.
U zemljama poput Libije i Irana država različitim oblicima subvencija održava izrazito niske cijene za stanovništvo. S druge strane, u europskim zemljama značajan dio konačne cijene litre goriva čine porezi i trošarine.
Visoka davanja na gorivo državama osiguravaju proračunske prihode, ali se koriste i kao dio prometne i klimatske politike kojom se nastoji smanjiti potrošnja fosilnih goriva i poticati korištenje javnog prijevoza i drugih oblika mobilnosti.
Na osnovnu cijenu goriva dodaju se trošarine i porez na dodanu vrijednost, a u mnogim se poreznim sustavima PDV obračunava i na iznos trošarine. Zbog toga porezi i druga državna davanja mogu činiti vrlo velik dio konačne cijene koju vozač plaća na benzinskoj postaji.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu