Iz Hrvatske obrtničke komore (HOK) svako toliko potiču se rasprave o problemima vezanim uz pojedine aspekte poslovanja ili zakonodavne inicijative. Ovih dana Komora se tako uključila i u javno savjetovanje na razini EU o provedbi Uredbe o ambalaži i ambalažnom otpadu ocjenjujući da bi “primjena novih pravila za obrtnike te mikro i mala poduzeća koji putem internetske trgovine izravno prodaju svoje proizvode potrošačima u drugim državama članicama izazvala ozbiljne praktične posljedice”.

Istodobno, na domaćem terenu uključila se u netom završeno javno savjetovanje o predloženim izmjenama u području oporezivanja dohodaka i dobiti, kao i o plavom dizelu.

Pitanje plavog dizela

Već prije su se obrtnici izborili za to da veliku većinu paušalnih obrta (čak 85 posto) iduće godine ne zakvači povećanje poreznog opterećenja. No, kroz e-savjetovanje HOK je predložio i dodatne korekcije za preostalih 15-ak posto ili oko 16 tisuća “paušalista” iz gornja dva razreda primitaka (između 40 i 60 tisuća eura). Zalaže se, naime, za nešto veći postotak porezno priznatih izdataka u odnosu na predložene (75 i 65 umjesto 70 i 55 posto). Usto, kod doprinosa predlaže da se postojeći koeficijent 0,40 zadrži kao jedinstvena obvezna osnovica za sve paušalne obrtnike. “Nema potrebe automatski povećavati obveznu osnovicu prema visini primitaka kada sustav već omogućuje dobrovoljan izbor više osnovice”, objašnjavaju u Komori.

U vezi s oporezivanjem dobiti ponovili su prijedlog podizanja praga za primjenu stope poreza na dobit od 10 posto na dva milijuna eura. Isto tako, kad je riječ o plavom dizelu, traže da se predloženo povećanje odobrenih količina za 17,5 posto proširi i na gospodarski ribolov, a ne samo na poljoprivredu jer je i u njemu, kažu, udio goriva u troškovima značajan.

“Naši prijedlozi nisu usmjereni na zadržavanje istog opterećenja neovisno o rezultatima poslovanja”, istaknuo je predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil. U Komori drže da obrtnik u godini slabijeg poslovanja ne bi trebao plaćati veće doprinose na temelju rezultata iz prethodne godine.

Usporedno s povećanjem vidljivosti obrtničkih tema i problema, višegodišnji trend rasta broja obrta pokazuje da sve više ljudi upravo u obrtništvu prepoznaje priliku za razvoj poduzetništva. To ponešto govori i o regulatornom okviru za taj oblik poduzetništva, kao što i prateći rast broja zaposlenih u obrtima upućuje na potražnju za njihovim uslugama i proizvodima. Na tom tragu su, uostalom, i cijene raznih obrtničkih usluga.

Krajem srpnja ove godine broj obrta je, prema podacima Obrtnog registra, premašio 143,8 tisuća, što je u odnosu na kraj 2025. za gotovo 10,6 tisuća ili 8,6 posto više nego početkom godine. U razdoblju od kraja 2021. do kraja prošle godine broj obrta povećan je za više od 37 tisuća ili 38,3 posto.

Usklađenost

Klik, narudžba, dostava – a što se zapravo događa iza kulisa?

Sajam računovostva, financija i tehnologija

U Zagreb stiže prvi regionalni sajam računovodstva, financija i tehnologije

U te četiri godine postotno je najveći porast, za više od 59 posto, zabilježen u Cehu Uslužnog zanatstva, koji obuhvaća širok spektar obrta – od raznih strukovnih zanimanja u građevinarstvu pa do intelektualnih usluga, uključujući i one u IT sektoru. U Cehu uslužnog zanatstva na kraju 2025. bilo je gotovo 77,4 tisuće obrta ili gotovo 58 posto ukupnog broja svih obrta, a potkraj srpnja njihov je broj premašio 84 tisuće.

U dva ceha pao broj

U protekle četiri godine snažan rast, za više od 44 posto, bilježe i obrti u Cehu frizera, kozmetičara, njege tijela i fitnesa, a tek nešto manji postotni rast broja obrta – za više od 41 posto evidentiran je u Cehu Prijevoza osoba i stvari. Osjetno manje povećanje u tom razdoblju bilo je u Proizvodnom zanatstvu (17 posto) te u Cehu Ugostiteljstva i turizma (3,1 posto), dok je u cehovima Trgovine te Ribarstva, marikulture i poljodjelstva na kraju 2025. bilo nešto manje obrta nego četiri godine prije.

Usporedbe u pogledu zaposlenosti pokazuju da je u tom 4-godišnjem razdoblju broj zaposlenih povećan za 24 tisuće, na ukupno 190,6 tisuća, s tim da ih je potkraj srpnja, kad je najizraženiji sezonski utjecaj u potražnji za radom, bilo više od 220 tisuća odnosno 15,5 posto više nego na početku godine.