Klimatske promjene ubrzano mijenjaju pravila europskog ljetnog turizma. Dok se jug kontinenta suočava s razornim posljedicama toplinskih valova, suša i požara, Škotsko visočje bilježi snažan priljev gostiju koji ondje traže klimatsko utočište i predah od ekstremnih temperatura, pokazuje opsežna analiza BBC-ja.
”Ljudi su prije dolazili u Highlands i govorili: ‘Prelijepo je, šteta zbog vremena.’ Sada dolaze upravo zbog vremena”, kaže James MacLeod, concierge hotela Glencoe House u Škotskom visočju. Primjećuje veliku promjenu u očekivanjima posjetitelja: “Čini se da im više ne smetaju mušice ni kiša. Samo im je drago da nije prevruće.”
‘Bijeg od vrućine’
Požari, suše i rekordni toplinski valovi ljetne mjesece na jugu Europe čine sve neugodnijima i nepredvidljivijima. Nasuprot tome, Škotska i druge sjevernoeuropske zemlje sve se jasnije profiliraju kao odredišta za “coolcation”, odmor u svježijoj, umjerenijoj klimi. Prvi podaci podupiru takav trend. Broj posjetitelja u zemljama sjeverne Europe – Danska, Finska, Island, Irska, Norveška, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo – od travnja do lipnja porastao je deset posto u usporedbi s istim razdobljem 2025. godine, prema podacima Europske komisije za turizam (ETC), a prenosi BBC.
Ta je regija pritom nadmašila sve ostale europske podregije. Putnička agencija Trip.com zabilježila je 74-postotni rast pretraga svježijih ljetnih odredišta od siječnja do travnja, u odnosu na prva četiri mjeseca 2025. godine. Europska kompanija za najam kuća za odmor Awaze objavila je, pak, da su se pretrage izraza “bijeg od vrućine” u posljednja tri mjeseca utrostručile, dok su pretrage za pojmom “coolcation” porasle više od četiri puta. U Ujedinjenom Kraljevstvu Cottages.com navodi da je njegova škotska ponuda ovog ljeta najpregledavanija. U samom Glencoeu Nacionalna zaklada za Škotsku bilježi osam posto više posjetitelja nego prošle godine.
Posjetitelji, kako navodi operativna menadžerica Emily Bryce, često ističu da im je ondje “osvježavajuće hladno” u usporedbi s jugom Francuske i Španjolskom. Chris Greenwood, viši istraživač Moffat Centra za razvoj turizma i turističkog poslovanja pri Glasgow Caledonian Universityju, govori o “golemom zaokretu” u izboru ljetnih destinacija među imućnijim britanskim obiteljima. Sve više ih, kaže, odmor u Toskani mijenja Škotskim visočjem. Istodobno se mijenja i način na koji se Škotska predstavlja turistima: “Godine 2026. Škotska se prestala prezentirati kao ‘surova’ i počela prodavati kao ‘umjerena’”, ističe Greenwood.
Pomicanje europskih turista prema sjeveru nije ograničeno na Škotsku i nordijske zemlje. Nizozemski obalni grad Den Haag nedavno je privukao pozornost nakon što ga je New York Times opisao kao novo “coolcation” odredište u trenutku dok se južna Europa pregrijava. Grad kombinira međunarodne institucije i urbanu kulturu s deset kilometara obale, plažnim barovima, dinama i biciklističkim rutama. No, sve veća popularnost donosi i probleme. U obalnoj četvrti Kijkduin ulice su ovoga ljeta povremeno službeno zatvarane za sve osim stanovnika kako bi se spriječio prometni kolaps izazvan velikim priljevom automobila. U obližnjem Zandvoortu stanovnici su čak postavljali lažne prometne znakove preusmjeravanja kako bi turiste odvratili od dolaska.
Druga strana medalje
Sličan pritisak osjeća i Škotsko visočje. Greenwood upozorava da su brojna škotska mjesta poznata na društvenim mrežama, poput Fairy Poolsa na otoku Skye i edinburške ulice Royal Mile, postala “žrtve vlastite viralnosti”. Edinburgh je prošlog mjeseca postao prvi škotski grad koji je uveo turističku pristojbu. Na cijenu hotelskog smještaja dodaje se naknada od pet posto, od koje gradske vlasti očekuju do 50 milijuna funti prihoda godišnje. Namjera je ublažiti pritisak turizma na javne usluge, javne prostore i stanovnike grada.
No, ni Škotska nije izuzeta od posljedica klimatskih promjena. Ovoga ljeta požari su zahvatili Nacionalni park Cairngorms i edinburški Arthur’s Seat, dok se skijališni centar Glencoe Mountain Resort prilagođava sve nepouzdanijim zimskim snježnim uvjetima, šireći ponudu prema ljetnim aktivnostima poput brdskog biciklizma. Ključno pitanje, zaključuje BBC, je može li nova popularnost škotske divljine biti održiva, odnosno hoće li rast turističkog prometa ostaviti dovoljno netaknute prirode i za generacije koje dolaze.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu