Hrvatska se posljednjih deset godina snažno približila Sloveniji po plaćama. Od lipnja 2016. prosječna neto plaća u Hrvatskoj porasla je 106 posto, a u Sloveniji 69 posto.

U lipnju ove godine hrvatska je dosegnula 1555 eura, dok je slovenska iznosila 1723 eura, pa je razlika smanjena na 168 eura, pokazuju podaci hrvatskog i slovenskog statističkog zavoda koje je usporedio portal za međunarodno zapošljavanje Raditi.eu.

Ukupni trošak rada

Hrvatska je tako u deset godina zabilježila 37 postotnih bodova veći nominalni rast neto plaća od Slovenije. Još je važnije koliko se smanjio relativni jaz. Slovenska neto plaća 2016. bila je 35 posto viša od hrvatske, dok je danas viša za samo 10,8 posto. Relativna razlika tako je smanjena za 24,2 postotna boda.

Slično je i kod bruto plaća. Hrvatska prosječna bruto plaća povećala se s 1030 na 2184 eura, odnosno 112 posto, dok je slovenska porasla s 1564 na 2751 euro, odnosno 76 posto. Pritom bruto i neto plaće nisu potpuno usporedive između dviju zemalja jer se razlikuju porezni sustavi te raspodjela doprinosa između zaposlenika i poslodavca. Kod bruto plaće slovenska je prednost smanjena s 51,9 na 26 posto, odnosno za 25,9 postotnih bodova.

Ti se izračuni temelje na nominalnim iznosima plaća i ne uzimaju u obzir rast cijena. Kada se plaće korigiraju za inflaciju, realna prosječna neto plaća u Hrvatskoj porasla je 42,9 posto u odnosu na lipanj 2016., dok je u Sloveniji porasla 25 posto, izračunao je ekonomski analitičar Ivica Brkljača.

“Hrvatska još nije dostigla slovensku razinu plaća, a to vjerojatno ne bi bilo niti poželjno da jest jer slovensko je gospodarstvo i dalje produktivnije od hrvatskoga. Ali u samo deset godina Hrvatska je zatvorila vrlo velik dio prijašnjeg jaza”, kaže Brkljača.

Put do današnje razine realnih plaća bio je sve samo ne pravocrtan. Zbog vrlo visokih stopa inflacije realne neto plaće padale su tijekom cijele 2022., a potom uglavnom stagnirale kroz veći dio 2023., unatoč tome što su nominalne plaće više, manje kontinuirano rasle. Nominalna prosječna neto plaća od lipnja 2021. do lipnja 2026. porasla je čak 63,3 posto.

Usklađenost

Klik, narudžba, dostava – a što se zapravo događa iza kulisa?

Sajam računovostva, financija i tehnologija

U Zagreb stiže prvi regionalni sajam računovodstva, financija i tehnologije

Preokret je nastupio krajem 2023. Nominalni rast plaća ostao je visok, dok su stope inflacije znatno pale, pa su realne plaće počele snažno rasti. “Kada podvučemo crtu, prosječna realna neto plaća porasla je oko 22 posto u zadnjih pet godina, s time da je gotovo cijeli porast došao u zadnje nepune tri godine. To je vrlo snažan rast za tako kratko razdoblje, stoga nije za očekivati da se sličan rast realnih plaća ponovi i u narednom razdoblju”, kaže Brkljača.

Koliko je hrvatski rast plaća posljednjih godina bio snažan pokazuje i usporedba s ostatkom Europske unije. Trošak plaća i nadnica po satu u Hrvatskoj u 2025. porastao je 11,6 posto, prema 4,1 posto u EU-u. Hrvatska je bila među zemljama s najvećim rastom, iza Bugarske, gdje je trošak satnih plaća i nadnica porastao 13,1 posto, a ispred Slovenije s rastom od 9,3 posto i Litve s 9,2 posto.

Trend se nastavio i početkom ove godine. U prvom tromjesečju 2026. trošak plaća i nadnica po satu u Hrvatskoj bio je 9,2 posto veći nego godinu prije, dok je prosjek EU-a iznosio 3,7 posto. Hrvatska je time imala treći najveći rast u Europskoj uniji, nakon Mađarske sa 16,4 posto i Bugarske s 13,2 posto. Unatoč tome, razina troška rada u Hrvatskoj i dalje je znatno niža od europskog prosjeka.

Kada se promatra ukupni trošak rada, koji osim plaća i nadnica uključuje i troškove poslodavca, poput socijalnih doprinosa, hrvatski je u prvom kvartalu porastao 9,6 posto, prema 3,6 posto u EU-u. No, za kretanje samih plaća važniji je podatak o njihovoj osnovnoj komponenti: trošak plaća i nadnica po satu u Hrvatskoj rastao je gotovo dva i pol puta brže od prosjeka Europske unije.

Ipak, brz rast ne znači da je Hrvatska dostigla europske razine. Prosječni trošak rada po satu u Hrvatskoj u 2025. iznosio je 18,40 eura, dok je prosjek EU-a bio 34,90 eura. Hrvatska je, dakle, još uvijek na nešto više od polovice prosječnog troška rada u Europskoj uniji. Razlika je još veća u odnosu na najskuplja tržišta rada, gdje satni trošak rada prelazi 40 eura.

Visok rast plaća nije, međutim, novost. U prvom tromjesečju 2025. trošak plaća i nadnica po satu u Hrvatskoj bio je 13,5 posto veći nego godinu prije, što znači da je i nakon usporavanja početkom ove godine rast ostao vrlo snažan.

Pokazatelj ugovorenih plaća

Hrvatska tako već nekoliko godina bilježi znatno brži rast plaća od većine članica EU-a. Pitanje je koliko se takav tempo može nastaviti. Prema drukčijem pokazatelju, ECB-ovu pokazatelju ugovorenih plaća, rast u europodručju u drugoj polovici ove godine trebao bi se blago ubrzati, ali ostati znatno ispod stopa zabilježenih posljednjih godina. Prema najnovijem ECB-ovu pokazatelju, objavljenom u lipnju, rast bi u trećem i četvrtom tromjesečju trebao iznositi 2,6 posto, nakon 1,8 posto u prvom i 2,1 posto u drugom tromjesečju.

No, desetogodišnja usporedba sa Slovenijom pokazuje jasnu promjenu. Nominalno su plaće još uvijek niže, ali razlika se snažno smanjila, a hrvatske plaće posljednjih godina rastu brže. Od 264 eura razlike ostalo je 168 eura. Hrvatska još nije sustigla Sloveniju, ali joj se približila mnogo više nego što bi se moglo zaključiti iz same usporedbe visine plaća.