Na slavonskim plantažama u punom je jeku berba šljive. Nakon tri godine uzastopnih proljetnih mrazova, ova je godina itekako rodna. Šljive su krupne i slatke, no to je proizvođačima slaba utjeha. Uvoz, ponajviše iz Srbije i Bugarske, domaćim je šljivarima drastično srušio otkupnu cijenu, piše HRT.

otvaraju prijave

Država daje do 24.990 eura za kuću: U srijedu kreću prijave

Umjesto početkom sezone dogovorenih 1,10 eura, otkupljivači sada nude jedva 50 centi po kilogramu. Berača nema, poskupjeli su gnojivo i zaštitna sredstva pa je proizvođačima računica više nego slaba.

Savile su se grane šljive pod jedrim, plavim plodovima. Godina za šljivu na padinama Papuka i Krndije idealna je.

„Količina je negdje između 30 i 40 kilograma po stablu prosječno, dakle solidan urod, zdravstveno stanje zadovoljavajuće“, objašnjava Andrija Mitrović iz Lukača.

Nakon nekoliko mršavih godina zbog proljetnog mraza, velika su očekivanja i na ovoj plantaži ekološke šljive. No zbog drastičnog pada otkupne cijene računica će biti slaba.

„Ove godine je to išlo na dnevnoj bazi pa smo u samo tjedan dana od 1,10 eura došli na samo 50 centi“, govori Damir Bošnjak iz Sesveta.

„Urodile su šljive u susjednim državama i preplavile tržište Hrvatske, na kraju je cijena pala na nevjerojatnih 50 centi po kilogramu, a čak su u jednom trenutku otkupljivači obustavili otkup“, istaknuo je Mitrović.

Cijenu domaće šljive, tvrde proizvođači, srušila je uvozna šljiva, koja je na hrvatsko tržište stizala ponajviše iz Srbije i Bugarske. Proizvođači ne skrivaju ogorčenje.

Usklađenost

Klik, narudžba, dostava – a što se zapravo događa iza kulisa?

Sajam računovostva, financija i tehnologija

U Zagreb stiže prvi regionalni sajam računovodstva, financija i tehnologije

„Pogađa nas toliko da, ako se nastavi takva situacija, više nećemo saditi nove nasade, nego krčiti stare“, dodao je.

Obitelj Bošnjak rješenje traži u proizvodnji rakija i likera u maloj destileriji opremljenoj uz pomoć europskih potpora.

„Jer ako cijena same sirovine bude niska, uvijek sirovinu možete preraditi u destilat“, kazao je Bošnjak.

Spas vide u dovršetku hladnjače i pogona za preradu u Požegi. To bi im omogućilo da svoj proizvod povoljnije plasiraju na tržište.

„Nadamo se da će pomoći voćarima i povrćarima, naravno, kao i svima koji imaju problema sa skladištenjem, zaključuje Mitrović.

Proizvođači smatraju da bi država trebala bolje zaštititi domaću proizvodnju i stati na kraj nekontroliranom uvozu. Tako bi, smatraju, zadovoljniji bili i proizvođači i krajnji kupci kojima domaći proizvod jamči kvalitetu.