U proteklih šest mjeseci, koliko traje američko-izraelski rat s Iranom, vlade diljem Europe i Azije rade na ubrzanju izgradnje kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora kako bi smanjile ovisnost o uvozu fosilnih goriva, pružajući time novi poticaj globalnoj energetskoj tranziciji.

Pravila

Google mijenja pravila o neželjenoj pošti u Europi

Vlade od Južne Koreje i Tajlanda do Europske unije obećale su povećati financiranje u segmentu obnovljivih izvora energije budući da je zbog snažno ograničenog prometa kroz ključni Hormuški tjesnac poremećen velik dio globalne opskrbe naftom i ukapljenim prirodnim plinom (LNG). Hormuz je prije sukoba bio ključni koridor za oko petine svjetskih tokova nafte.

Je li sukob potaknuo tranziciju prema čistoj energiji? Reuters u svojoj analizi navodi nekoliko pokazatelja. Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora snažno raste diljem svijeta, a Međunarodna agencija za energiju (IEA) očekuje da će obnovljivi izvori u 2026. prvi put premašiti ugljen u ukupnoj globalnoj proizvodnji električne energije.

Od početka rata krovni solarni sustavi dobili su na privlačnosti zbog brze i relativno jeftine ugradnje. Na Filipinima visoke cijene električne energije, uzrokovane skupljim uvoznim gorivom, potiču kućanstva i tvrtke na prelazak na solarnu energiju, dok program subvencija za baterije potiče ponovni rast krovnih solarnih sustava i u Australiji.

Potražnja za krovnim solarnim sustavima također je porasla u Europi od početka rata. Međutim, raste i upotreba ugljena, budući da obnovljivi izvori još ne mogu sami osigurati neprekidnu opskrbu električnom energijom. IEA za 2026. očekuje rast proizvodnje iz obnovljivih izvora veći od osam posto, dok se proizvodnja iz ugljena također povećava u pojedinim regijama zbog visokih cijena plina i potrebe za osiguranjem opskrbe.

U SAD-u, čiji je predsjednik Donald Trump protivnik dijela zelenih politika, proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora također je porasla u prvoj polovini godine. Ipak, IEA upozorava da energetska tranzicija nije linearna: u nekim se sustavima zbog visokih cijena plina povećava korištenje ugljena kako bi se zadovoljila potražnja.

Unatoč snažnom rastu obnovljivih izvora, emisije povezane s proizvodnjom energije i dalje ostaju velik problem. Reuters prenosi procjenu da bi globalne emisije stakleničkih plinova ove godine mogle dosegnuti rekordnu razinu od 14,2 milijarde tona, dok IEA istodobno očekuje da će emisije iz proizvodnje električne energije ostati približno stabilne kroz razdoblje 2026. – 2030.

Za 2027. IEA predviđa daljnje promjene u energetskom miksu, uz smanjenje proizvodnje iz ugljena i istodobni rast proizvodnje iz plinskih elektrana. Ključ za smanjenje emisija bit će još veća ulaganja u obnovljivu energiju, mreže i sustave za pohranu energije.

Kartično plaćanje

Što kupci danas podrazumijevaju, a dio poduzetnika još uvijek propušta?

inovativan alat

Više ne gledaju samo CV i intervju: Ova tvrtka kandidate testira na potpuno nov način

Problemi u Hormuzu najviše pogodili Aziju

Azijska gospodarstva koja najviše ovise o nafti i plinu koji prolaze kroz Hormuški tjesnac pretrpjela su najsnažniji udar. Reakcije su, međutim, različite.

Kina se snažno usmjerila na solarnu energiju, čija je proizvodnja između ožujka i srpnja rasla znatno brže od proizvodnje električne energije iz ugljena. Indija, Vijetnam i Južna Koreja u određenoj su mjeri krenule suprotnim smjerom i povećale korištenje ugljena.

Neke europske zemlje također su zabilježile dodatnu potrošnju ugljena, ali IEA očekuje da će proizvodnja električne energije iz ugljena u EU-u ove godine nastaviti dugoročni silazni trend. Vijetnamska vlada u srpnju je objavila da razmatra gradnju novih termoelektrana na ugljen kako bi osigurala opskrbu, unatoč ranijim obećanjima o postupnom napuštanju ugljena.

Većina svjetske nafte troši se kao gorivo za prijevoz automobila, kamiona, brodova i zrakoplova. Rat nije doveo do sloma potražnje, ali je promijenio očekivanja analitičara o njezinu budućem rastu.

Više cijene goriva, smanjen zračni promet, slabija potrošnja u Kini i brže usvajanje električnih vozila znače da svijet sada vjerojatno troši manje nafte za prijevoz nego što se prije rata očekivalo. Goldman Sachs procjenjuje da je potražnja za benzinom pala oko 20 posto tijekom vrhunca poremećaja u travnju, dok GL Consulting taj pad procjenjuje na oko 15 posto.

Skuplje gorivo dodatno je potaknulo vozače na prelazak na električna vozila. Kina, najveći svjetski proizvođač, bilježi snažan rast njihove prodaje, dok je elektrifikacija postala jedan od čimbenika koji smanjuju potražnju za naftom. Prodaja električnih vozila također je porasla diljem Europe jer su visoke cijene goriva povećale troškove za vozače.

Izgledi za energetsku tranziciju

Sve dok je promet kroz Hormuški tjesnac ozbiljno ograničen, visoke cijene nafte i plina jačaju argumente zemalja da ulažu u jeftinije domaće obnovljive izvore energije i smanje izloženost nestabilnim cijenama fosilnih goriva. Ipak, teško je predvidjeti hoće li se taj odmak dodatno ubrzati i nakon završetka krize.

„Promjena energetskog miksa jedne zemlje zahtijeva ulaganja, a više kamatne stope poskupjet će znatan početni kapital koji je potreban za obnovljive izvore energije i elektroenergetske mreže. Stoga, iako će trenutni sukob vjerojatno dugoročno pogodovati dekarbonizaciji, to nije jednosmjerna ulica“, rekao je potpredsjednik i direktor odjela za izglede energetske tranzicije u tvrtki DNV Sverre Alvik.

Mnoga velika azijska tržišta raspolažu značajnim zalihama plina i ugljena koje mogu poslužiti kao zaštita od poremećaja u opskrbi s Bliskog istoka. Istodobno se očekuje i znatno veća dostupnost ukapljenog prirodnog plina iz SAD-a u razdoblju do 2030. godine.

„Kako se ova ponuda bude ostvarivala, LNG bi trebao postati pristupačniji azijskim tržištima ovisnima o uvozu, čime će se smanjiti poticaj za trajni prelazak s plina na druge izvore koji je potaknut isključivo trenutnim sukobom“, izjavio je viši istraživač u tvrtki Aurora Energy Research Victor del Carpio Neyra.

Sukob zato istodobno ubrzava energetsku tranziciju i pokazuje njezine granice. Solarni sustavi, baterije i električna vozila dobivaju dodatni zamah, ali visoke cijene energije i problemi sa sigurnošću opskrbe u nekim zemljama istodobno potiču veće korištenje ugljena i plina.