Za nekoliko dana pokazat će se koliko je aktera u području alternativnih investicijskih fondova (AIF) odlučilo ući u utrku za posao upravitelja pre-IPO fonda, što država preko Hrvatske banke za obnovu i razvoj namjerava poduprijeti s 30 milijuna eura.

Riječ je o projektu koji je Vlada inicirala kao dio Strateškog okvira za razvoj tržišta kapitala i koji je namijenjen ulaganjima fonda rizičnog kapitala u poduzeća koja su u srednjem roku (tri do pet godina) izgledni kandidati za uvrštenje vrijednosnih papira na javna tržišta kapitala. HBOR inače već otprije kontinuirano sudjeluje u razvoju hrvatskog tržišta vlasničkog i kvazi-vlasničkog financiranja.

“Od 2019. do danas kroz različite programe usmjerene na taj oblik financiranja HBOR se obvezao na ulaganja u ukupnom iznosu od približno 130 milijuna eura. Fondovi u koje je ulagao u tom su razdoblju financijski podržali više od 270 poduzetnika, čime se, uz osiguravanje dodatnih izvora kapitala za njihov rast i razvoj, pridonosi i daljnjem razvoju domaćeg tržišta rizičnog kapitala”, ističu iz Uprave koju predvodi Hrvoje Čuvalo.

Poziv za prijave u okviru aktualnog odabira financijskog posrednika (AIF-a i/ili društva posebne namjene s ciljem provedbe ulaganja) HBOR je objavio početkom lipnja, a rok za prijave istječe idućeg ponedjeljka. “Odmah po isteku roka za zaprimanje prijava (31. kolovoza) HBOR će započeti selekcijski proces. Njegovo trajanje ovisit će o broju i kvaliteti zaprimljenih prijava te stupnju pripremljenosti prijavljenih timova”, poručuju iz te državne razvojne banke. Procjenjuju da bi odluka o njezinu ulaganju mogla biti donesena u roku od šest do devet mjeseci, no nakon toga slijede aktivnosti koje su u nadležnosti odabranog financijskog posrednika.

Ulagački potencijal znatno veći

I završna faza očito će uzeti dosta vremena, a objašnjavajući zašto je tome tako podsjećaju da je uz sredstva HBOR-a potrebno osigurati i sredstva drugih ulagatelja te formalno osnovati fond, a u slučaju npr. tima koji još nema društvo za upravljanje i samo upravljačko društvo. Sve u svemu, “pod pretpostavkom kvalitetno pripremljenih prijava i bez značajnijih izazova tijekom procesa, može se okvirno procijeniti da bi fond mogao biti osnovan i započeti s radom tijekom sljedećih godinu dana”, stoji u odgovoru HBOR-a na naš upit.

S obzirom na propozicije natječaja, oni koji pretendiraju na taj angažman, odnosno na državna sredstva, ključne pripremne aktivnosti uvelike su već morali odraditi, pa su zacijelo imali prilično “radno ljeto”. Prema HBOR-ovu programu, dakle, priča o pre-IPO fondu nije zamišljena tako da on bude jedini već jedan od investitora, što znači da ulagački podrazumijeva i “privatnu komponentu” koju trebaju osigurati upravljačka društva.

Uvjetima poziva obveza ili tzv. commitment privatnih ulagatelja mora iznositi najmanje 30 posto veličine fonda, što bi na ukupno raspoloživa sredstva HBOR-a značilo dodatnih gotovo 13 milijuna eura privatnih investitora ili, zbrojeno, oko 43 milijuna. Naravno, ulagački potencijal programa pre-IPO fonda može biti i veći ako bi se išlo na to da se od privatnih ulagatelja osigura više od 30 posto.

Za fazu prijava interesenti ne moraju imati ugovoreno/zatvoreno prikupljanje kapitala (tzv. fundraising) u privatnom dijelu, ali morali bi podastrijeti jasan okvir u smislu rokova, imena i iznosa ulaganja ili faze pregovora s privatnim investiotrima (npr. pisma namjere).

Ljetna ponuda

Lexus donosi više od automobila: ljetna ponuda koja pretvara svako putovanje u iskustvo

Hibridni razvoj

Učinkovitost više nije dovoljna: novi hibridni sustavi moraju se prilagođavati stvarnim uvjetima vožnje

Kako je posrijedi specifičan program koji je zamišljen da kroz investicijsko razdoblje pripremi poduzeća u koja se ulaže za burzovni iskorak (kroz npr. poboljšanje korporativnog upravljanja, financijske strukture i ukupnog poslovanja) kandidati u prijavama moraju predočiti i konkretnu investicijsku strategiju. Isto tako, budući da je projekt motiviran (i) olakšavanjem dostupnosti i diversifikacije izvora financiranja, posebice za segment malih i srednjih poduzeća u RH, pravilima igre predviđeno je da se najmanje 70 posto iznosa ulaganja AIF-a usmjeri tvrtke koje su osnovane u Hrvatskoj i u njoj obavljaju najveći dio poslovanja. Pritom na jedan euro HBOR-a fond mora uložiti najmanje jedan euro.

Zasad ne bi o kandidaturama

U odabiru upravitelja važan kriterij su i upravljački timovi, od kojih se očekuje da razumiju put od privatnog kapitala do burzovne kompanije i poznaju lokalno tržište. Realno je pretpostaviti da one koji će se prijavama kandidirati za dodjelu HBOR-onih sredstava za program pre-IPO fonda prije svega treba tražiti među postojećim igračima na domaćem tržištu alternativnih fondova (private equity, venture capital). Ta društva zasad mahom izbjegavaju službeno potvrditi spremaju li se (ili ne) prijaviti na poziv.

Tako, primjerice, i u Prosperus-investu, za kojega se tvrdi da se ozbiljno priprema za to, tek neizravno i uopćeno komentiraju to pitanje. “Kao dugogodišnji akter na tržištu PE-a svakako podržavamo tu inicijativu jer smatramo da predstavlja važan korak u daljnjem razvoju hrvatskog tržišta kapitala. Ovakvim instrumentima, putem pre-IPO fonda, omogućit će se domaćim malim i srednjim poduzećima lakši pristup rastućem financiranju u fazi prije izlaska na burzu, što dugoročno pridonosi povećanju broja kompanija spremnih za izlazak na javno tržište kapitala”, poručila je predsjednica Uprave Prosperus-investa Ivana Hatvalić Poljak.

Razvoj takvih fondova, uz podršku HBOR-a i suradnju s privatnim sektorom, pridonosi jačanju investicijske kulture u Hrvatskoj, kaže. Usto, kao važnu dimenziju ističe i to što nakon uspjeha s upisima trezorskih zapisa Ministarstva financija i državnih obveznica, to može biti poticajno i za daljnje usmjeravanje dijela privatnog kapitala u realno gospodarstvo kroz strukturirane i regulirane instrumente.