Veliku znanstvenu, ali i financijsku senzaciju izazvala je objava kompanija Moderna i Merck o pozitivnom rezultatu treće faze kliničkih ispitivanja za mRNA terapiju raka, što su svjetski mediji odmah označili pronalaskom cjepiva za rak.

Jer, terapija koja se primjenjuje cijepljenjem jest personalizirana te je terapija za melanom, najsmrtonosniju vrstu raka kože. I ovdje je, kao i kod pandemijskih cjepiva, riječ o mRNA tehnologiji.

Dionica Moderne, koja je među prvima izbacila mRNA cjepivo protiv koronavirusa, istog je dana skočila za čak 180 posto, što je rijetkost. Dvojicu smo naših istaknutih znanstvenika pitali o čemu se radi te važnosti ove objave i perspektivama.

Prekretnica u liječenju

“Rezultati koje su Moderna i Merck objavili doista predstavljaju prekretnicu, i to ne samo za melanom. To je prvi pozitivan rezultat treće faze za individualiziranu mRNA terapiju raka. U ispitivanju je sudjelovalo više od 1000 bolesnika kojima je melanom kirurški potpuno odstranjen, ali su i dalje imali visok rizik od vraćanja bolesti. Jedna je skupina primala pembrolizumab, poznatiji kao Keytruda – lijek koji potiče naš imunološki sustav da se aktivira protiv raka – a druga pembrolizumab zajedno s personaliziranim mRNK cjepivom.

Dodatak cjepiva statistički je značajno i klinički relevantno produljio vrijeme bez povratka bolesti i bez pojave udaljenih metastaza. Međutim, važno je napomenuti da točne brojke još nisu objavljene, još nemamo podatke o ukupnom preživljenju, a terapija još nije odobrena”, kazao nam je prof. Nenad Ban s ETH u Zurichu. Za prof. Ivana Đikića sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu ovo je bez sumnje prijelomno otkriće.

“Ovo smatram vrlo važnim i ohrabrujućim korakom u razvoju personalizirane terapije raka. Ideja mRNA tehnologije ovdje je vrlo elegantna: nakon analize tumora pojedinog bolesnika identificiraju se mutacije koje stvaraju tumoru specifične neoantigene, a zatim se proizvodi personalizirana mRNA terapija koja imunološkom sustavu pokazuje upravo te molekularne “oznake” tumora. U slučaju Moderne i Mercka cjepivo može kodirati do 34 takva neoantigena.

Posebno je važno da se terapija kombinira s pembrolizumabom, koji uklanja jednu od kočnica imunološkog odgovora i pojačava djelovanje imunološkog sustava na te tumorske antigene. Dakle, jedan pristup pomaže imunološkom sustavu da prepozna tumor, a drugi mu omogućuje da ga učinkovitije napadne”, objasnio je prof. Đikić dodajući kako su rezultati ozbiljan razlog za optimizam.

“Već je ranija faza II pokazala dugotrajan učinak: nakon pet godina kombinacija je smanjila rizik povratka bolesti ili smrti za 49 posto, a rizik udaljenih metastaza ili smrti za 59 posto u usporedbi sa samim pembrolizumabom. Sada je i velika faza III ostvarila primarni cilj, što predstavlja značajan iskorak. Ipak, kao znanstvenik ostao bih oprezan dok ne vidimo kompletne podatke, uključujući dugoročnu sigurnost i, konačno, utjecaj na ukupno preživljenje”, kazao je prof. Đikić.

Usklađenost

Klik, narudžba, dostava – a što se zapravo događa iza kulisa?

Sajam računovostva, financija i tehnologija

U Zagreb stiže prvi regionalni sajam računovodstva, financija i tehnologije

Personalizirane terapije razvijaju se već dugo, prof. Ban objasnio je što to u ovom slučaju znači, naglašavajući kako se ne radi o preventivnom cjepivu.

“Personalizirana onkologija dosad je uglavnom značila da bolesnika svrstamo u određenu skupinu, primjerice bolesnike s melanomom koji imaju određenu mutaciju, te primijenimo lijek namijenjen toj skupini. Ovdje se ide korak dalje. Sekvencira se tumor pojedinog bolesnika, odaberu se njegovi specifični mutirani proteini, takozvani neoantigeni, i samo za tu osobu proizvede mRNK s uputama za stvaranje takvih proteina. To nije preventivno, nego terapijsko cjepivo. Ono ne ubija tumorske stanice izravno, već imunom sustavu pokazuje po čemu ih treba prepoznati. Cilj je pronaći i uništiti preostale pojedinačne tumorske stanice prije nego što ponovno izazovu bolest”, rekao je prof. Ban. I dalje nije izvjesno da ćemo imati jedno univerzalno cjepivo za rak, a prof. Đikić objasnio je zašto.

“Rak nije jedna bolest nego stotine molekularno različitih bolesti, a čak se i tumori iste vrste razlikuju među bolesnicima. Budućnost će stoga vjerojatnije biti u kombinaciji personaliziranih cjepiva, imunoterapije i drugih ciljanih lijekova. Posebno je uzbudljivo što se ista tehnologija već ispituje i kod raka pluća, mokraćnog mjehura, bubrega i drugih tumora.

Postoji i druga mogućnost: identificirati zajedničke tumorske antigene koji se pojavljuju kod većeg broja bolesnika i razviti manje individualizirana cjepiva. To bi znatno pojednostavilo proizvodnju i smanjilo cijenu, no može dovesti do razvoja rezistentnosti na tu terapiju jer tumori mogu brzo mijenjati svoje antigene na temelju evolucijskog pritiska”, kazao nam je prof. Đikić.

I drugi ih razvijaju

Moderna i Merck nisu jedini, podsjetio je prof. Ban, BioNTech i Roche razvijaju vrlo slično cjepivo, ali u drugoj fazi ispitivanja kod uznapredovalog melanoma koji nije bio kirurški odstranjen – dakle drukčija situacija u odnosu na lijek od Moderne – taj lijek nije značajno produljio vrijeme bez napredovanja bolesti, dok su rezultati kod raka debelog crijeva zasad neodređeni. Ohrabrujući, ali još vrlo rani rezultati dobiveni su kod operiranog raka gušterače.

“Ta usporedba pokazuje da nije dovoljno samo proizvesti personalizirano cjepivo: važni su vrsta i stadij tumora, količina preostale bolesti, odabir neoantigena i kombinacija s drugim oblicima imunoterapije”, kazao je prof. Ban. Malo je sumnje u to da će ova nova terapija za rak biti tražena, i tu je najveći izazov.

“Ovo nije klasično cjepivo koje se proizvede u milijunima identičnih doza. Za svakog bolesnika potrebno je analizirati uzorak njegova tumora, sekvencirati ga, računalno odabrati najbolje neoantigene i zatim proizvesti individualnu mRNA terapiju. Zbog toga govorimo praktički o proizvodnji jednog lijeka za jednog bolesnika. Tehnološki je izvedivo da se rade deseci ili stotine tisuća cjepiva kod tolikog broja bolesnika, no to će zahtijevati izuzetno dobro organiziranu infrastrukturu, automatizaciju, brz genomni i bioinformatički sustav, kontrolu kvalitete te dovoljne proizvodne kapacitete. Trošak će također biti važan. Upravo će sposobnost da se vrijeme od biopsije tumora do gotovog cjepiva skrati i standardizira biti jedan od ključnih faktora za široku kliničku primjenu”, rekao nam je prof. Đikić.