Upozorenjima brojnih analitičara o mogućnosti pucanja AI balona, po drugi put u samo tri mjeseca, pridružili su se i ekonomisti Europske središnje banke (ECB).

U nedavnom blogu upozorili su da korekciju treba očekivati bez obzira na to jesu li današnje visoke valuacije dionica američkih tehnoloških kompanija racionalne ili iracionalne.

Prihvaćanje AI-ja brzo raste

Uspon umjetne inteligencije pokrenuo je snažan rast tehnoloških dionica i doveo valuacije američkog tržišta blizu razina posljednji put viđenih u vrijeme dot-com balona. Iako AI već mijenja gospodarstvo i ima potencijal snažno povećati produktivnost i profite kompanija, pitanje je koliko današnje cijene dionica počivaju na realnim očekivanjima, a koliko na pretjeranom optimizmu ulagača.

ECB je, podsjetimo, u svibanjskom izdanju Financial Stability Reviewa upozorio da kombinacija povišenih dioničkih valuacija i niskih premija rizika ostavlja svjetska tržišta izloženima nagloj korekciji. Kao moguće okidače, osim inflacije, naveo je moguće razočaranje u očekivane zarade i produktivnost povezane s umjetnom inteligencijom. Zbog povezanosti američkih i europskih tržišta kapitala u ECB-u ocjenjuju da bi eventualni pad vrijednosti dionica Veličanstvene sedmorice mogao ugroziti financijsku stabilnost europodručja.

Američko tržište već se nalazi blizu povijesnog vrhunca kada se gleda CAPE pokazatelj, odnosno ciklički prilagođeni omjer cijene i zarade. Taj pokazatelj uspoređuje cijene dionica s prosječnom realnom zaradom kompanija tijekom prethodnih deset godina. I europske su valuacije posljednjih godina porasle, ali znatno manje nego američke. Pucanje AI balona ne bi bilo problem samo za ulagače koji izravno drže dionice američkih tehnoloških kompanija. ECB upozorava da su prema tim dionicama izložena i europska kućanstva, često neizravno i bez jasne svijesti o tome.

Razmjeri izloženosti američkim tehnološkim dionicama među ulagačima europodručja mjere se stotinama milijardi eura. ECB navodi da kućanstva imaju oko 440 milijardi eura izloženosti američkim tehnološkim dionicama, uglavnom neizravno preko investicijskih fondova i ETF-ova, dok izravna izloženosti dionicama Veličanstvene sedmorice među najvećim kategorijama ulagača europodručja iznosi još oko 170 milijardi eura. “Posebno je važno što kućanstva sve više ulažu u jeftine ETF-ove, a pritom možda nisu ni svjesna koliko su njihova ulaganja koncentrirana u američkim tehnološkim kompanijama”, ističu analitičari ECB-a. Pravi problem za gospodarstvo nastao bi ako bi korekcija dionica prerasla u širi poremećaj financijskih tržišta.

U takvom scenariju mogućnosti kreatora politika da ublaže posljedice bile bi manje nego tijekom dot-com krize. “Za razliku od tada, današnja početna pozicija ostavlja znatno manje prostora za smanjenje kamatnih stopa ili korištenje fiskalne politike kako bi se ublažio udar”, navodi se u analizi. Dodaju kako bi eventualno pucanje AI balona osim na uvjete financiranja moglo utjecati i na raspoloženje u europodručju te zapošljavanje. Europske su dionice posljednjih godina također snažno porasle, no njihove su valuacije i dalje znatno niže od američkih.

Zdravstveni turizam

Novi iskorak za hrvatski turizam: Hrvatska kao longevity destinacija

Intervju

Kabeli su postali strateška osnova energetske i digitalne budućnosti Europe

ECB smatra da je europski informacijski i komunikacijski sektor danas otporniji nego u vrijeme dot-com balona. Analitičari ne vide ni znakove pretjeranog entuzijazma u europskom tehnološkom sektoru kakvi postoje u SAD-u. Produktivnost i profitne marže rastu, poslovna klima u digitalnim uslugama nije euforična, a prihvaćanje umjetne inteligencije među europskim kompanijama brzo raste.

Širenje AI-ja istodobno je potaknulo širu digitalnu transformaciju europskog gospodarstva. Kumulativni rast digitalnih ulaganja u europodručju tijekom posljednjeg desetljeća bio je više nego trostruko veći od kumulativnog rasta BDP-a, navode u ECB-u. ECB stoga europsku AI transformaciju ocjenjuje postojanom, premda manje spektakularnom nego u SAD-u. Jedna od prednosti Europe jest i struktura njezina burzovnog tržišta. Europskim indeksima i dalje dominiraju kompanije “stare ekonomije”, a tehnološke kompanije nemaju ni približno toliku težinu kao američka Veličanstvena sedmorica. To smanjuje opasnost od vlastitog europskog AI burzovnog sloma. Ali ne uklanja rizik.

Ekonomisti ECB-a pritom ističu da iskustvo prethodnih tehnoloških revolucija pokazuje kako je korekcija visokih valuacija vjerojatna. Pritom nije nužno da su sadašnje cijene dionica neracionalne – korekcija se može dogoditi i ako su današnje valuacije racionalno opravdane. Očekivanje korekcije ipak ne znači da su današnje cijene nužno dosegnule vrhunac. “Ako se umjetna inteligencija pokaže dovoljno transformativnom, valuacije bi u budućnosti mogle biti i znatno više nego danas, čak i nakon korekcije. Nitko ne može unaprijed znati u kojoj se fazi tog procesa trenutačno nalazimo”, napisali su.

Zašto je to problem za Europu?

Problem za europodručje ne bi bio samo pad vrijednosti američkih tehnoloških dionica, nego i način na koji bi se taj pad mogao preliti kroz financijski sustav. Veličanstvena sedmorica – Alphabet, Amazon, Apple, Tesla, Meta Platforms, Microsoft i Nvidia – imaju vrlo velik udio u globalnim burzovnim indeksima. Zbog toga europski ulagači im mogu biti izloženi i kada njihove dionice ne kupuju izravno. Značajnu izloženost Veličanstvenoj sedmorici imaju i osiguravatelji i mirovinski fondovi, što bi u slučaju snažne korekcije moglo dodatno proširiti njezine posljedice.

Problem, dakle, nije nužno u tome što su današnje valuacije iracionalne, nego u tome što i racionalno utemeljen tehnološki boom može završiti korekcijom kada se rizik proširi s pojedinog sektora na cijelo gospodarstvo