Iako je sredina kolovoza, imamo više dolazaka na Jadran nego odlazaka, isticali su ovih dana iz Vlade nastojeći fokus skrenuti s nekih neugodnih aktualnih tema.

Premijer Andrej Plenković podcrtao je da je turistička sezona nešto bolja nego lani prema fizičkim pokazateljima (dolascima, noćenjima), dodajući da su na tom tragu i podaci o fiskalizaciji i prihodima.

Pitanje osobnog odbitka

To je, kaže, važno za gospodarstvo, rast BDP-a i ekonomiju u cjelini, a nada se da će tako biti i u posezoni, koja je tradicionalno dobra. Kakve-takve javno dostupne signale o odrazu takvih kretanja potrošnje i na proračunske prihode zasad ponajprije nude podaci o fiskalizaciji. Informacije o tome kako se puni proračun ove godine u Vladi zasad nisu podijelili s javnošću, a tek neslužbeno se može čuti da su prihodi čak malo iznad plana.

Njime je pak za 2026. (na razini cijele godine) projiciran rast prihoda nešto veći od osam posto. Istodobno se, prema neslužbenim informacijama, rashodi drže zacrtane dinamike (za tekuće je ove godine planiran rast za 6,5 posto, a za ukupne nešto više od osam posto). Dakle, kad je riječ o središnjoj državi, ispada da se zasad i deficit drži u okvirima plana, odnosno unutar tri posto BDP-a.

S obzirom na izravan i posredni značaj turizma za domaću ekonomiju i rast, ljetni kvartal svakako daje jači pečat od drugih u ukupnim rezultatima. Zbog toga se i glavne porezne promjene za narednu godinu u pravilu važu tek s uvidom u stanje javnih financija krajem rujna. Ove godine nekoliko je poreznih novosti za 2027. najavljeno već u okviru lipanjskog paketa tzv. antiinflacijskih mjera, ali njihov neto fiskalni učinak (razlika koja proizlazi iz povećanja odnosno smanjenja poreznog opterećenja) nije prevelik.

Neke porezne promjene, poput npr. pitanja osobnog odbitka u oporezivanju dohodaka, odnosno neoporezivog dijela plaće, još su otvoreno pitanje. Jer, njihov bi proračunski efekt bio veći zbog toga što zahvaća i znatno više ljudi. Ta odluka čeka jesen i uvid u stanje lokalnih proračuna kojima su prihodi od poreza na dohodak i najveća stavka.

Na razini lokalne države, naime, lani se dogodio najveći otklon od plana ukupnog salda; umjesto originalno planiranog viška od oko pola milijarde, rebalansom su za općine, gradove i županije projekcije preinačene u manjak od oko 330 milijuna, a na kraju je deficit ispao još veći. To se većim dijelom dogodilo zbog ulaganja, a ne kao rezultat tzv. redovnog poslovanja. Međutim, nedavno objavljena slika prihoda i rashoda na razini JLS-a i na nekim stavkama tekućih prihoda pokazala je da su prihodi od poreza lokalnih proračuna lani povećani za 13 posto, na ukupno 4,19 milijardi eura.

Potvrda izvrsnosti

Partner koji pokreće razvoj i raste zajedno s hrvatskim gospodarstvom

Intervju

Kabeli su postali strateška osnova energetske i digitalne budućnosti Europe

Pritom se od poreza na dohodak u njih slilo više od 3,8 milijardi eura, što je u odnosu na godinu prije povećanje za 14 posto ili gotovo pola milijarde, a u tri godine ti su prihodi povećani za čak 80 posto. Na razini općina i županija u te tri godine prihodi od poreza na dohodak su se udvostručili, dok su kod gradova povećani 72 posto.

Rasterećenje plaća

Isto tako, ostaje primijetiti npr. da su rashodi svih lokalnih jedinica za zaposlene lani porasli čak 30 posto. Time je ta kategorija rashoda dosegnula gotovo 700 milijuna eura (od toga se 552 milijuna odnose na bruto plaće), što je pak u odnosu na tri godine prije povećanje za više od 81 posto.

Ove godine i prihodi lokalnih jedinica od poreza na dohodak, kao i masa plaća na strani rashoda, dodatno će porasti. Mogu li lokalni proračuni podnijeti rasterećenje plaća zaposlenih kroz povećanje osobnog odbitka čiji iznos je posljednji put mijenjan krajem 2024. s primjenom od početka 2025.?

Kako bilo, otkako je početkom prošle godine on povećan s 560 na 600 eura, inflacija u Hrvatskoj kumulativno je porasla za oko šest posto. Razloga za propitivanje tog iznosa ima, kao uostalom i za preispitivanja učinkovitosti na lokalnih jedinica koje su posljednjih godina očito nemalo i povećale broj zaposlenih. No, problem učinkovitosti ne nastaje niti se da riješiti preko noći.